Iz novih podataka koje je u ponedjeljak objavio Europski potporni ured za azil (EASO) vidljivo je da se i ove godine nastavio trend znatnog smanjenja broja zahtjeva za azil. Tijekom prva četiri mjeseca 2018. azil je u EU-u, Norveškoj i Švicarskoj zatražilo 197.000 osoba, što je manje nego u istom razdoblju svake od prethodne tri godine. Već je 2017. zabilježeno znatno smanjenje: 728.470 cijele godine, što je 44 posto manje u odnosu prema 2016. Ove godine Sirija, Irak i Afganistan i dalje su bile najčešće zemlje podrijetla tražitelja azila.

Iz izvješća EASO-a vidljivo je komunikacija između Hrvatske i Europske komisije bila dvosmjerna i intenzivna tijekom dana najveće migrantske krize 2015. godine, ali je nastavljena i dalje. Komisija je upozorila Hrvatsku, zahtijevajući da pravilno provede Uredbu o učinkovitom uzimanju otisaka prstiju tražitelja azila i ilegalnih migranata koji su prešli vanjsku granicu i da prenosi te podatke centralnoj Eurodacovoj bazi podataka. Komisija je poslala pismo službene obavijesti hrvatskim vlastima u prosincu 2015. zbog toga što nije potpuno implementirala Uredbu Eurodaca. “Pitanja Komisije nisu riješena, zbog čega je Komisija pratila obrazloženo mišljenje. Odgovori Hrvatske najavili su praktične i tehničke napore usmjerene prema postizanju usklađenosti s Uredbom Eurodac. Eurodacovi podaci i najnovije brojke primljene od Frontexa kao i podaci koje pružaju hrvatske vlasti upozorili su da je napredak postignut”, stoji u izvješću.

Hrvatska je na migracijsku krizu odgovorila na nekoliko razina, pa se spominju i izmjene zakona. U Hrvatskoj je, nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, 13. prosinca 2017. državni ured preuzeo odgovornost za smještaj korisnika međunarodne zaštite. Neke zemlje EU-a stvorile su i specijalizirane radne skupine (često međuinstitucionalne i interdisciplinarne) kako bi se odgovorilo na složena pitanja. U Hrvatskoj je osnovana međuresorna radna skupina za izradu protokola za postupanje prema maloljetnicima bez pratnje, bilo da se prijavljuju za međunarodnu zaštitu ili ne. Hrvatska je također poduzela potrebne radnje kako bi informirala migrante, pa je tako Hrvatski pravni centar razvio audiovizualne materijale za djecu, dostupan na arapskom, hrvatskom, engleskom i paštunskom, u projektu koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Izvješće napominje da je jedan od problema s kojim se Hrvatska susretala 2017. i nedostatak prevodilaca za paštu jezik kojim se govori u Afganistanu i dijelovima Pakistana. Također, izvješće spominje kako je Hrvatska poboljšala pristup obrazovanju za tražitelje azila, što je dovelo do pravovremenog upisa djece u škole.

U opširnom izvješću na 264 stranice očito je da je EU vrlo dobro informiran o stanju migrantske krize u Hrvatskoj i to ne samo od predstavnika vlasti i države već i od međunarodnih organizacija, nevladinih udruga i samih migranata. V.T.