Povjerenica za informiranje Anamarija Musa kazala je u petak u Saboru kako je Hrvatski nogometni savez (HNS) tijelo javne vlasti i dužno postupati po tome zakonu, odgovarajući na upit mostovca Marka Sladoljeva zbog čega HNS nije odgovorio na pitanje koji političari putuju na Svjetsko nogometno prvenstvo. “HNS, kao i još nekoliko drugih sportskih saveza, mislim da ih ima 30-ak, kao i druga sportska tijela, tijela su javne vlasti i dužna su postupati po ovome zakonu”, kazala je Musa, dodavši da su pokušali pokrenuti nekoliko prekršajnih postupaka, ali zbog procesnih problema to nisu uspjeli. Kako je pojasnila, nisu sve udruge tijela javne vlasti, ali jesu krovne sportske udruge poput HNS-a koji ima monopol nad uređivanjem sustava, organiziranje natjecanja, utvrđivanje statusa i drugo. “Ja sam inače fan nogometnog saveza i fan Dinama i moje dijete igra nogomet i nemam ništa protiv nogometnog saveza, ali mogu zamisliti situaciju da HNS objavi listu svih dužnosnika kojima se plaća put u Rusiju”, odgovorila je Musa zastupniku Ivanu Šukeru (HDZ) koji tvrdi da nigdje u zakonu o udrugama ne piše da one imaju javne ovlasti. “Ne možete tako lakonski reći neke stvari, jer to stvara zabludu”, reagirao je Šuker.

Podnoseći Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017., koje su podržali svi zastupnički klubovi, Musa je kazala da su tijela javne vlasti dužna sustavno, pravovremeno i u cijelosti objavljivati sve zakonom propisane informacije i dokumente.

Tijela javne vlasti svoje temeljne obveze, a to su imenovanje osobe koja će biti zadužena za osiguravanje provedbe zakona u tijelu, odnosno formiranje web-stranice, kao i podnošenje godišnjeg izvješća, obavljaju na razini od četiri petine, odnosno oko 80 posto, i smatram da je to relativno dobro - kazala je Musa. Ističe da je u proteklih nekoliko godina zabilježen trend porasta objave informacija na internetu, pri čemu je najviša razina objave informacija u odnosu na zakone, godišnje planove i programe rada, dok se u najmanjoj mjeri objavljuju popisi korisnika i iznosa dodijeljenih nepovratnih sredstava, donacija, sponzorstava i drugih pomoći.

Ivana Kirina zanimalo je koliko je u 2017. bilo žalbi građana, na što je Musa navela da su prošle godine bile 1172 žalbe u odnosu prema 22 tisuće zahtjeva, te da su te žalbe pokazale da u četiri petine slučajeva tijela neopravdano odbijaju građanima pristup informacijama najčešće pozivajući se na zloporabu prava i na zaštitu osobnih podataka. H