Novosti
DRŽAVA STIMULIRA OSIGURAVANJE

Proizvodnju je osiguravalo
samo 5 % poljoprivrednika
Objavljeno 15. lipnja, 2018.

Porukom u kojoj kaže: “Ne čekajte da suša, poplava, mraz i druge nepogode unište vaše poslovanje. Osigurajte svoje usjeve, životinje i biljke i prijavite se na mjeru 17 Programa ruralnog razvoja, jer vam plaćamo 70 posto premije osiguranja iz EU fonda”, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pokušava stimulirati poljoprivrednike da više nego dosad osiguravaju svoju proizvodnju. Naime, sada je na njima da “pokriju” samo preostalih 30 posto premije.

Država tako pokriva premiju osiguranja sa 70 posto i time stimulira osiguranje poljoprivredne proizvodnje, što nailazi na plodno tlo među proizvođačima čiji je broj, kada je o osiguranju riječ, dosad gotovo bio na razini statističke pogreške.

Raste interes

Trenutačno ne osigurava ni ratar Mario Patajac, no državna subvencija premije do 70 posto potiče interes i kod njega i kod drugih u njegovu Podgoraču.

– Ne osiguravam već dvije godine. Prije toga osiguravao sam usjeve, no odštete su bile mizerne. Procjenitelj uđe u polje i kaže da šteta nije ni pet posto, da tu nema ništa za isplatu - kaže Patajac.

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na naš upit o kojem je dosad broju osiguranih poljoprivrednika bila riječ, kažu samo da “osiguranje usjeva, životinja i nasada nije na odgovarajućoj razini.”

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i njezin dojučerašnji predsjednik Matija Brlošić je konkretniji. Kaže kako je dosad osiguravalo samo do pet posto poljoprivrednika. Kumovale su tome, žalili su se poljoprivrednici, skupe premije, a male odštete, ali i loša dobna i obrazovna struktura proizvođača zbog čega su mnogi dosad osiguravanje smatrali samo troškom, ne i ulaganjem u zaštitu svoje proizvodnje u tvornici pod vedrim nebom kakav je posao ratara, voćara, povrtlara i drugih.

- Nije to bilo baš jeftino. Kada su ljudi i osiguravali i dođe do štete, uslijedilo bi “natezanje” s osiguravajućim kućama je li šteta ili nije, kolika je šteta, ulazi li u osiguranje ili ne... Prije, kada je bila organizirana proizvodnja, njezini organizatori su to preuzimali na sebe i plaćali, a proizvođaču bi iznos plaćen za policu bio “skidan” po predaji uroda. Država je pod zadnje krenula u stimuliranje osiguravanja što je za pozdraviti - kaže Brlošić. Na potrebu osiguranja zove i hirovita priroda koja posljednjih godina niže nepogode, poput 2017., godine poplava, tuča, požara i pijavica.

- Bez osiguranja nema ni stabilne proizvodnje, a posljednjih nekoliko godina stalno se događaju elementarne nepogode i ne nazire im se kraj. Poljoprivrednici, iskoristite ovu priliku koja vam se pruža, osigurajte se i platite samo 30 posto iznosa premije osiguranja - pozvao je Tolušić.

Početkom travnja, naime, APPRRR je objavio natječaj za osiguranje usjeva, životinja i biljaka.

- Na nj se mogu javiti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunama i odnosi se na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni. Otvoren je do kraja 2018. Intenzitet potpore iznosi do 70 posto prihvatljive premije osiguranja - dobre su vijesti iz APPRRR-a.

Ukupan iznos javne potpore na ovom natječaju je 70 milijuna kuna. Korisnik mora biti upisan u Upisnik u trenutku podnošenja zahtjeva, a mogu ih podnijeti i oni koji su police osiguranja ugovorili prije objave ovog natječaja. To se odnosi na police ugovorene od 1. siječnja 2018. te za one čiji je početak osiguranja bio u 2017., a datum isteka osiguranja u 2018., ako za njih nije podnesen zahtjev za isplatu potpore na prethodnom natječaju.

Različita iskustva

Poljoprivrednik Antun Vrakić iz Sića osigurava strne žitarice – pšenicu, ječam, uljanu repicu... na 130 hektara.

- Kukuruz više ne jer kada ga je bio otukao led, osiguravatelj kaže da na njemu nema štete, a na kukuruzu ni lista. No, priznavanjem štete na strnim žitaricama bio sam zadovoljan. Lani je na njima bila šteta 65, a priznali su mi 57 posto - prepričava Vrakić svoja iskustva s osiguranjem usjeva.

- Omogućena je pomoć poljoprivrednicima u poboljšanju njihovih strategija upravljanja rizicima kroz financijske doprinose premijama osiguranja za usjeve, životinje i nasade - ističu u Agenciji.

Hrvatska provodi tu mjeru od 1. siječnja 2016. Dosad su objavljena tri natječaja. U prvom, iz 2016., zaprimljeno je 2359 zahtjeva za isplatu potpore od gotovo 31,5 milijuna kuna, da bi se već u drugom natječaju, 2017., dogodio rast – zahtjeva je bilo 3077, a za isplatu potpore od 44,4 milijuna kuna.

- Zahtjevi su u obradi i dio korisnika je isplaćen - dodaju u Agenciji.

Zahtjevi za 70-postotnu subvencioniranu premiju osiguranja za 2018. podnose se od 16. travnja, a mogu se podnositi cijele godine. Dosad je zaprimljeno njih oko 400, s traženom potporom od 5,03 milijuna kuna.

Suzana ŽUPAN
PRAG GUBITKA SMANJEN S 30 NA 20 %

“Analizirajući prethodne natječaje i uzimajući u obzir ukupan broj OPG-ova na razini Hrvatske, zaključeno je da osiguranje usjeva, životinja i nasada nije na odgovarajućoj razini te se pristupilo određenim promjenama, što je rezultiralo objavom novog pravilnika te natječaja 6. travnja”, ističu u Agenciji za plaćanja. Njime i natječajem o provedbi podmjere 17.1. smanjen je prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30 na 20 posto čime bi ova vrsta polica osiguranja trebala postati atraktivnija za poljoprivrednike jer je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg poljoprivrednici nisu ugovarali tu vrstu osiguranja bila visina praga štete od 30 posto.

TREBAO OSIGURATI IZNOS, A NE JUNE

Antun Vrakić ne osigurava stoku, iako je u njegovim stajama 300 junadi. “Osigurao bih ju, ali ne mogu prihvatiti uvjete. Naime, kolega je osigurao june od 3500 kuna, a po uginuću dobio samo 700 kuna odštete. U osiguravajućoj kući rekli su mu - trebali ste osigurati iznos, a ne june. Eto, nismo uređena država, nigdje nema kao u Hrvatskoj”, žali se Vrakić.

NAJVIŠE SE OSIGURAVAJU USJEVI

Hrvatski poljoprivrednici najviše osiguravaju jednogodišnje i višegodišnje usjeve - kao predmet osiguranja pojavljuju se u 88 posto zahtjeva za potporu, nasadi u 10 posto, a životinje samo u dva posto zahtjeva, podatci su Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

natječaj

IZNOS JAVNE POTPORE JE 70 MILIJUNA KUNA