Novosti
PREDANI POTPISI ZA IZMJENU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Očekuju da potpisi budu prebrojeni u istom roku u kojem su i prikupljeni
Objavljeno 13. lipnja, 2018.

Predstavnici Građanske inicijative “Narod odlučuje” u srijedu su tajniku Hrvatskog sabora Davoru Orloviću i Povjerenstvu za preuzimanje knjiga s potpisima za raspisivanje referenduma predali 38 kutija s 405.342 potpisa za referendumsko pitanje o promjeni izbornog zakonodavstva te 407.469 potpisa za pitanje kojim se zastupnicima nacionalnih manjina oduzima pravo da odlučuju o vladi i državnom proračunu. Članica Organizacijskog odbora Natalija Kanački kazala je da očekuju da potpisi budu prebrojeni u istom roku u kojem su i oni to napravili, dakle, u dva tjedna, i da se nakon toga pitanja pošalju na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu te da se referendum raspiše u rujnu, a najkasnije u listopadu.

Na pitanje kako to da je broj potpisao nakon završetka potpisivanja bio znatno manji, a poslije je narastao, Kanački je kazala: “Vrlo lako. Da ih dobijete, potpisne knjige iz Belišća, Mljeta ili Dubrovnika, putuju nekoliko dana. Izvještaji naših koordinatora s terena bili su nepotpuni, do ponoći su skupljali potpise. Mi smo brojili svaku knjigu, svaki potpis, ukupan pregled i statistiku smo napravili sami”, objasnila je. Upitana kako građani mogu biti sigurni da nisu dopisivali popise nakon roka, odgovorila je da, “ako u dva tjedna nismo skupili, tko bi živ poslije skupio više potpisa”. “U Zagrebu se dva tjedna prebrojavalo. Knjige nisu mogle biti nigdje drugdje zato što ih ne bismo mogli prebrojiti, vidjet ćemo sada kada uđu u zakonsku proceduru koliko će vremena fizički trebati da to odradi državni aparat”, kazala je Kanački. Istaknula je da su “i referendumska pitanja, i obrazloženja i zahtjeve radili sa svojim ustavnopravnim stručnjacima”.

Na pitanje krše li drugim pitanjem načelo ravnopravnosti, Dominik Knezović rekao je da “prema presudi Ustavnog suda iz 2011., rečeno je da je na zakonodavcu da odluči hoće li se mandati nacionalnih manjina izjednačiti s mandatima ostalih zastupnika u Saboru, prema tome, to nije zabetonirano pravilo i to je ono o čemu Sabor, u ovom slučaju, građani, kroz građansku inicijativu mogu odlučivati”. Na primjedbu da dijele zastupnike u dvije skupine, one s većim te s manjim pravima, uzvratio je da “njihova ideja nije dijeliti zastupnike na zastupnike višeg reda i nižeg reda”. “Smatramo da je potrebno razlikovati zastupnike koji imaju veći legitimitet od građana, jer su birani na općoj listi, imaju puno veći broj glasova građana neovisno o svojoj nacionalnosti. Druga stvar koja o legitimitetu zastupnika nacionalnih manjina najbolje govori izlaznost je na izbore.” H

HNS: POPULISTI OPASNIH NAMJERA

U priopćenju za javnost o referendumskim inicijativama saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj istaknuo je kako će ta stranka tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. “Prava žena i prava nacionalnih manjina civilizacijski su doseg, a inicijative Željke Markić, Živog zida, onih koji ne žele informatiku u školama, dakle ništa drugo nego populista opasnih namjera, za cilj imaju isključivo vlastitu političku promociju i nisu usmjerene na bolji i kvalitetniji život građana. HNS će se tome suprotstaviti, jer ovakve inicijative ne samo što zemlju vuku unatrag nego nam mogu priuštiti i međunarodnu sramotu. Kao liberali želimo naprednu, modernu, proeuropsku Hrvatsku u kojoj svi građani imaju jednake šanse i jednaka prava”, kaže Čuraj. D.Pav.

Peđa Grbin

saborski zastupnik SDP-a

NEDOPUSTIVO I NEPRIHVATLJIVO

Među saborskim zastupnicima vlada podijeljeno mišljenje o ustavnosti referendumskog pitanja Inicijative Narod odlučuje. Mostov Robert Podolnjak, jedan od ustavnopravnih stručnjaka koje su organizatori inicijative konzultirali, smatra da su “pitanja u skladu s Ustavom”. SDP-ov Peđa Grbin upozorava da u “izvorišnim osnovama Ustava jasno i izričito stoji da je Republika Hrvatska država hrvatskog naroda, ali i nacionalnih manjina koje u njoj žive”. “Ako je RH i država nacionalnih manjina, onda ne vidim kako bi u skladu s Ustavom moglo biti pitanje čije bi usvajanje dovelo do toga da dio građana koji žive i plaćaju porez u RH a jedina im je mana što su druge nacionalnosti gube određena prava poput prava da odlučuju tko će biti na čelu vlade i pravo da odlučuju o proračunu. Pitanje kojim se dijelu građana oduzimaju prava samo na temelju nacionalnosti je diskriminatorno pitanje i nije u skladu s nizom međunarodnih akata, i kao takvo, u modernoj i demokratskoj državi, kakva Hrvatska želi biti, ne može biti dopustivo i prihvatljivo”, istaknuo je Grbin.