Objavljeno 13. lipnja, 2018.
U okviru programa predsjedanja Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe, Vladin Ured za ravnopravnost spolova predstavio je u utorak Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023., koja se od prethodne razlikuje po jednom, dodanom cilju - zaštiti prava žena i djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila.
Iako je, kako je istaknuto, napredak u tom području vidljiv, a pravni status žena u Europi poboljšan posljednjih desetljeća, još smo daleko od stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca. Razlike između spolova i strukturne zapreke postoje u mnogim područjima te i dalje ograničavaju žene i muškarce na njihove tradicionalne uloge, a žene sputavaju u ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Spor je napredak kada je riječ o sudjelovanju žena u politici, njihovu pristupu pravosuđu i uklanjanju štetnih rodnih stereotipa i seksizma, a nasilje nad ženama i dalje je najizraženiji primjer raspodjele moći između žena i muškaraca. “U fokusu nove strategije je sprječavanje i borba protiv rodnih stereotipa i seksizma, nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osiguravanje ravnopravnog pristupa žena pravosuđu, postizanje ravnoteže žena i muškaraca u donošenju odluka u političkom i javnom sektoru, zaštita prava žena i djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila te uvođenje načela ravnopravnosti spolova u sve javne politike”, rekla je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.
Svi su ciljevi, kazala je, isti kao i u prijašnjoj strategiji, samo je dodan onaj koji se odnosi na zaštitu migrantica. “Migrantice i žene izbjeglice često su izložene nasilju unutar svojih zajednica i slučajevima trgovanja ljudima”, upozorila je Štimac Radin.
Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Irena Petrijevčanin Vuksanović naglasila je kako se oko Strategije suglasilo 47 zemalja članica Vijeća Europe.
“Iako je prethodila polemika u kojoj su zemlje imale različita stajališta, postignuta je suglasnost oko toga kako treba štiti ljudska prava u Europi, kako se boriti protiv diskriminacije i postići ravnopravnost kojoj težimo”, kazala je Petrijevčanin Vuksanović.
Nije dovoljno da Hrvatska samo usvaja i impelmentira dokumente, naglasila je, nego je potrebna volja za jednakošću svih u društvu. “Potrebni su stručnjaci rasterećeni političke pripadnosti da govore u hrvatskom javnom prostoru i pridonose podizanju kolektivne svijesti”, poručila je.H
Suočeni sa snažnom kampanjom protiv Istanbulske konvencije
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić osvrnula se i na Istanbulsku konvenciju rekavši kako smo se njezinom ratifikacijom pridružili grupi od 30 zemalja koje su pristupile tom važnom međunarodnom dokumetu. “Na žalost, bili smo suočeni sa snažnom javnom protukampanjom. Kako bi otklonila sumnje u doseg Konvencije, Vlada je priložila, a Sabor prihvatio Izjavu uz Konvenciju. Ona daje nedvosmislen okvir za primjenu Konvencije, a Izjava je obvezatna za sva tijela državne uprave koja djeluju na provedbi Konvencije u Hrvatskoj”, poručila je Bušić.
Nije dovoljno da Hrvatska samo usvaja dokumente, nego je potrebna volja za jednakošću u društvu