Predavanje o hrvatskim, a potom i svjetskim krimićima te njihovom utjecaju s pozicije masovne popularnosti održao je u okviru Sveučilišnog ponedjeljka u GISKO-u Igor Gajin, asistent s Umjetničke akademije u Osijeku. Govorio je o nerješivosti zločina ideologizacije koji se nalazi u svakome tekstu, pa tako i u kriminalističkim.

- Autor, koliko god on bio inteligentan, osviješten i senzibiliziran, uvijek se obračunava s nekim društvenim pitanjima i problemima. No, u borbi s jednim problemom uvijek previdimo neke druge ideologije koje smatramo da nisu problematične. Tako, na neki način, kroz naše umjetničko izražavanje mi plasiramo samo onu ideologiju u koju mi vjerujemo da je točna – rekao je Gajin.

Govorio je o povijesti kriminalističkoga žanra koji je svoju popularnost u hrvatskoj književnosti stekao tek u postmoderni. Do postmoderne krimići su u Hrvatskoj izlazili samo u džepnim izdanjima koja su se mogla kupiti na kiosku. Kako i zašto kod nas sve kasni, pa tako i popularizacija krimića, predavač je prikazao šaljivim primjerom.

- Dok su drugi imali Ala Caponea, mi smo imali Čarugu – našalio se Gajin.

Spomenuo je također kako su autori krimića na našim prostorima koristili pseudonime i tako otvorio novo pitanje: Jesu li se skrivali kako ih se ne bi vezalo uz neku ideologiju koju su, svjesno ili nesvjesno, promovirali u svojim djelima?

Kriminalistički žanr, koji se već tako prirodno i logično upisao u naše prostore, ima ulogu u tumačenju naše aktualne zbilje, tj. prikazuje ono što se zapravo događa u našem okruženju. No sve te pozadinske priče postaju samo sjene, nerješivi zločini ideologije, a naglasak ipak ostaje na napetim pričama, dosjetljivim istražiteljima i spektakularnim reprezentacijama nasilja.

Važno je reći kako je ovo posljednji Sveučilišni ponedjeljak u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici prije ljetne stanke, a idući će se održati tek drugog ponedjeljka u rujnu. I. Stjepanović