Svibanj je po prodaji automobila, statistički gledano, bio najbolji mjesec ove godine. Prodano je 8758 automobila, čak 1700 više nego u travnju. Optimistična brojka, nema što, no kada malo bolje pogledamo prodajni rezultat, brzo dolazimo do spoznaje da velika većina novoprodanih automobila nije završila u garažama privatnih osoba, nego tvrtki.

Uvjerljivi prodajni pobjednik svibnja je Renault Clio, koji je kupcima isporučen u čak 714 primjeraka, a taj ga je broj postavio na mjesto najprodavanijeg automobila u prvih pet mjeseci. Na drugom je mjestu Škoda Octavia, prodana u 368 primjeraka, a riječ je o najkonstantnijoj prodaji. Svibanj je plodonostan bio i za Opel Astru, koja se prodala u 349 primjeraka. Iako je na četvrtom mjestu, najveći prodajni skok zabilježio je Fiat sa svojim modelom 500. I dok je u travnju kupcima isporučio samo pet automobila, u svibnju ih je prodao 344! Velik skok bilježi i Citroen C3 s 342 prodana vozila, za razliku od travnja, kada ih je prodao 120.

Iako ga po modelima nema u prvih pet, Volkswagen je opet najprodavanija marka mjeseca. U svibnju je VW prodao 1212 automobila, čime je iza sebe ostavio Renault (1184). Volkswagen je prodajnu pobjedu ostvario pravilnom raspodjelom modela: Polo je šesti sa 335 prodanih primjereka, Golf sedmi (269), Up 14. (172), a Tiguan 15. (155). Za rekordan broj zbrojeni su prodani primjerci Passata, T-Roca i drugih Volkswagenovih modela.

Glede pogonskog goriva, kod Volkswagena, Renaulta, Opela i Škode blagu prednost imaju benzinski agregati, a dizel više vole kupci Peugeota, Dacie, Forda, Audija i BMW-a. I dok cijeli svijet priča o “struji”, u Hrvatskoj je ove godine prodano samo šest automobila na električni pogon, dvije Tesle i dva BMW-a te po jedan Renault i Smart. “Plinaša” je prodano više, ukupno 245. Za taj broj najzaslužnija je Dacia, koja je prodala 169 vozila “s plinom”, a solidnu prodaju ostvario je i Opel (48) te Suzuki (20). S LPG-om još je prodano sedam Renaulta i jedan Fiat. Da nema Toyote, brojke prodanih hibrida bile bi porazne, a ovako ih je ove godine prodano 350. Od toga je Toyota prodala 318 hibrida, a ostali su jednoznamenkasti.

Po registracijama i dalje je neprijeporna zagrebačka regija. U kombinaciji “građani-tvrtke” ove je godine na zagrebačkom području prodano 33,31 % hrvatskih vozila, ukupno 9874. Druga po brojnosti registracija ovogodišnjih vozila je Požeško-slavonska županija. Udio građana tu je malen, samo nekoliko posto, sve ostalo su kompanije koje su iskoristile manja davanja za registracije. Ove su godine “PŽ” tablicu dobila 3132 automobila. Malena Požega tako ima dva i pol puta više registracija od osječke regije, koja se nalazi na mizernom osmom mjestu (1316). Osim splitske i riječke regije, ispred Osijeka je Istra, još jedna porezna oaza sa “DA” registracijama - bjelovarska regija, te Međimurje. Od 20 hrvatskih regija ostatak slavonskih županije je na dnu. Vukovarsko-srijemska županija je na 14. mjestu, a Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska na 18. odnosno 19.