Ekonomija
SEKTOR PRED KRAHOM

Manja njemačka klaonica ima više posla od cijele klaoničke industrije u RH
Objavljeno 8. lipnja, 2018.

Najave tvrtke Kutjevo d.d. o gašenju njezine mesne industrije u sastavu PJ-a Papuk, a riječ je o dugoj tradiciji u Požegi, govore o problemima u klaoničkoj djelatnosti u Hrvatskoj, poglavito u Slavoniji. Požežani odluku pojašnjavaju daljnjom racionalizacijom poslovanja, tj. podizanjem profitabilnosti i novih značajnih investicija u druge profitabilne sektore.

- Unatrag 10 godina PJ Papuk generirao je Kutjevu d.d. gotovo 30 milijuna kuna gubitka. Očekivanja su da će se isti trendovi nastaviti i u razdoblju koje je pred nama, najviše zbog velikog uvoza svježeg i smrznutog mesa izuzetno niskih cijena i vrlo upitne kvalitete i kakvoće te generalno zbog nesređenosti sektora proizvodnje i trgovine svježim mesom i mesnim prerađevinama - izjavio je ovih dana za Glas Slavonije član Uprave Kutjeva d.d. Josip Ređo, oslikavajući ujedno i opće stanje u toj djelatnosti koja će sada u Slavoniji imati još jedan kapacitet manje. Iako je ova regija stočni, pogotovo svinjogojski bazen, u njoj je, naime, danas samo 4-5 klaonica od kojih je jedino veliki sustav “Ravlić”. Na Slavoniji se odražava sva pogubnost regionalne disperziranosti klaonica u nas – najveća koncentracija im je na obali, i to manjih.

Zastarjela oprema

U Croatiastočaru stanje dočaravaju usporedbama prilika u nas i u Njemačkoj.

– U toj zemlji imate top 10 klaonica. Najveća kolje oko četiri milijuna, najmanja 900.000 svinja, a u cijeloj Hrvatskoj lani je zaklano do milijun merkantilnih svinja - upozorava direktor Branko Bobetić i iznosi podatak da se u nas svinje kolju u 50-ak, goveda u 80-ak, a perad u 30-ak klaonica. Podsjeća na 1980-e i klaonicama “načičkana” mjesta na obali i kontinentu.

– Pođimo od Buja, Pazina, Rijeke, Crikvenice, Zadra, splitskog Mesoprometa, i Dubrovnik je imao klaonicu. Tada velike klaonice prestale su s radom u tranziciji, nije se ulagalo u njih i razvilo se puno malih, pa je najviše klaonica, posebno goveda, na obali, a po kapacitetu najveći je PIK Vrbovec, Vajda... Prestali su klati i Gavrilović, Podravka, MI Ivanec prestao je što zbog stečaja, što zbog procjene da nije profitabilan, a to je sve odraz stanja i pada proizvodnje mesa, stočnog fonda - kaže Bobetić i dodaje: “Događaju se trendovi u skladu s globalizacijom, otvorenim tržištem, a sve je pitanje konkurentnosti.”

Viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK - ŽK-a Osijek Ernest Nad podsjeća na ne tako davnu živu klaoničku prošlost Slavonije – od beljskog MI Darda, Bosuta Vinkovci, Save Županja, požeške tradicije, VUPIK-a, valpovačke Valvite… Niz bi bio nepotpun bez đakovačke klaonice, ugašene krajem 2010-ih, gotovo uoči svoje 100. obljetnice rada. Nakon što je izašla iz sastava PIK-a Đakovo, s lošim uvjetima za rad, zastarjelom opremom i drugim polako je gasnula. Potom je prodana, a novi je vlasnik dotrajali kompleks srušio i od tada je to prazan prostor pod korovom. Ocjenjuje kako dugi niz godina imamo negativan trend, pogotovo u svinjogojskoj proizvodnji, pa u ovom trenu imamo samo 102.000 krmača i 750.000 svinja koje se godišnje zakolju u našim klaonicama.

Veliki balast

– Registrirana je 91 klaonica, a samo šest ih kolje 71 posto svih zaklanih svinja. Stoga mi imamo jedan golemi balast - ističe Nad.

Najnovije slučajeve gašenja klaonica Bobetić povezuje (i) s velikim uvozom.

– Papuk je među prvih 5-7 klaonica po klanju goveda, a mi smo lani imali 22.000 tona uvoza goveđeg mesa, dok je u klaonicama ukupna proizvodnja bila 42.000 tona. Tovljači su pronašli izlaz u izvozu žive junadi i to je problem - ističe Bobetić. A to je, dodaje, izvoz robe najmanje dodatne vrijednosti. Umjesto njega, domaću živu stoku trebalo bi zaklati ovdje, tek onda izvoziti, a da ostatak mesa završi na policama. Na tom tragu je i Nadova poruka: “Mi moramo inzistirati na dodanoj vrijednosti, a to je prerada, i to ovdje gdje se proizvodi najviše mesa, žitarica, uljarica, mlijeka, šećera.”

Suzana ŽUPAN
NESTALI MALI PROIZVOĐAČI MESA

- Nekada je ova regija imala više od 13 klaonica koje su bile u službi razvoja stočarske proizvodnje. Gašenjem klaonica ugasili su se i mali proizvođači mesa. To nije dobar pokazatelj, to se izuzetno negativno reflektiralo i na demografsku sliku sela. Danas-sutra, bude li se pravila ozbiljnija strategija obnove povratka ljudi u poljoprivredu i na selo, proizvodnja mesa mora imati značajno mjesto, pa i prerađivački kapaciteti. Sada se pokazuje kako je to nužno i zbog poremećaja u ciklusu proizvodnje – pojave svinjske kuge, najnovijeg primjera s afričkom svinjskom kugom, a prije s kravljim ludilom. Nužno je na ovom prostoru imati neke komunalne klaonice koje bi bile u službi i jedne hitne za saniranje terena od bolesti, a danas-sutra i u službi malih proizvođača - ističe Ernest Nad.

Carine SAD-a otvaraju priliku za hrvatsko svinjogojstvo?

Meksiko će uvesti više svinjetine iz Europe nakon što su uveli 20-postotnu carinu na svinjske šunke i plećke iz SAD-a kao odgovor na amreeičko uvođenje carina na čelik i aluminij, izjavio je u utorak meksički ministar gospodarstva Ildefonso Guajardo. Oko 90 posto meksičkog godišnjeg uvoza od 1,07 milijardi dolara vrijedne svinjetine dolaze iz dobavljača u SAD-u. Meksiko predviđa da će podići uvoz iz Europe kako bi se izbjeglo povećanje cijene mesa za izradu šunki i drugih prerađenih mesa. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump nametnuo carine na čelik i aluminij zemljama NAFTA-e, Meksiko je u utorak resiprocitetno uveo carine na svinjetinu i proizvode, od rasvjetnih tijela do burbona iz SAD-a. H

Možda ste propustili...

RADE NA UNAPRJEĐIVANJU PROIZVODNJE

Podravka planira otkupiti 40 tisuća tona pšenice

UZLET TRŽIŠTA

Bogati još bogatiji

OČEKUJE SE 800 TISUĆA TONA PŠENICE

Žetva počinje za tjedan dana, cijena se još ne zna

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OCJENJIVANJE KAKVOĆE KULENA U ŽK-U OSIJEK

Među 58 uzoraka kulena izabrali su šampiona

2

HRVATSKA NARODNA BANKA

Kuna je oslabila prema euru

3

PREDSTAVNICI HPK-a SASTALI SE S HOGANOM

Novi prijedlog ZPP -a ne prati stanje u poljoprivredi