Jedna od omiljenih i vrlo čestih ukrasnih biljaka u našim vrtovima je hortenzija. No, malo je poznato da postoji stotinjak vrsta hortenzija. Većina vrsta hortenzija potječe iz Kine i Japana, dok neke vrste samonikle rastu u Sjevernoj i Južnoj Americi.

U nas se najčešće uzgaja samo jedna vrsta, oko jedan metar visok polugrm uspravnih stabljika čiji su cvjetovi okupljeni u loptaste štitaste cvatove. Listovi ove vrste prilično su krupni, glatki i na rubovima nazubljeni, tako da zbog njih grm hortenzije čak i dok je mlad, ili u rano proljeće kad još nema cvjetova, ipak djeluje dekorativno. Hortenzija je vrlo zahvalna ukrasna biljka. Ona raste i u polusjeni, koja većini cvjetnica i ne odgovara, a cvate dugo, od proljeća pa do kasne jeseni, najčešće ružičastim, ali i svijetloljubičastim, plavim, bijelim i crvenim cvjetovima.

Ova biljka nije osobito izbirljiva ni u pogledu zemljišta i dobro će uspijevati i u običnoj, nešto rastresitijoj vrtnoj zemlji pod uvjetom da u njoj nema vapna. Boja cvjetova uglavnom ovisi o sorti, no zanimljivo je da se ona mijenja i s obzirom na tlo. Naime, ako je tlo ipak s nešto vapna, tada će i sorte koje inače imaju plavi cvijet biti uglavnom ružičaste i tek malo poprskane plavim, dok će ružičasti cvjetovi u nešto kiselijoj zemlji bez vapna dati plave cvjetove. Stoga, oni koji žele dobiti hortenzije plavih cvjetova, a nemaju kiseliju zemlju bogatu željezom, hortenziju zalijevaju blagom otopinom zelene galice ili sekvestrena kako bi dobili takvu boju cvijeta.

Od ostalih vrsta hortenzija valja spomenuti i velikolisnu japansku hortenziju, oko dva metra visoki grm s velikim cvjetnim loptama čiji su vanjski cvjetići obrubljeni većim lapovima i djeluju vrlo dekorativno. Valja također spomenuti posebnu vrstu hortenzija penjačica, od kojih neke narastu i do 20 metara u dužinu, imaju sjajno lišće jajolikog oblika i bujno cvatu lijepim bijelim cvjetovima. Ne treba im potporanj jer se za podlogu poput bršljana hvataju korjenčićima. J.Kn.