Europska komisija predstavila je u ponedjeljak prijedlog direktive o plastici za jednokratnu upotrebu i nova EU pravila u korist smanjenja količine plastičnog otpada i onečišćenja mora. Ta direktiva nastavlja se na Strategiju o plastici EU, koju je Komisija objavila u siječnju.

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama.

Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Prva europska strategija za plastiku dio je postupka prelaska na više kružno gospodarstvo, a temelji se na prethodnom radu Komisije i usmjerena je na izravno rješavanje problema.

“Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući ovim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi se građani mogli i dalje koristiti svojim omiljenim proizvodima”, rekao je prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj.

Potpredsjednik EK Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je kako “plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo rabiti odgovornije”.

“Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog ni s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike”, kaže Katainen.

Kako bi smanjila zagađenje, EU želi zabraniti proizvode poput jednokratnih pribora za jelo, plastičnih štapića za uši, plastičnu ambalažu za hranu, plastične čaše i boce, najlonske vrećice, ambalažu koja se koristi, primjerice, za pakiranje čipsa, a ni bomboni ne bi trebali više biti umatani u najlon. Mnogi proizvodi poput vlažnih maramica ili higijenskih uložaka morat će imati posebnu deklaraciju i upute o neškodljivom skladištenju.

Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta, smatra Europska komisija. Cilj je da do 2030. godine sva plastična ambalaža na tržištu EU bude prikladna za recikliranje, da se potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanji, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.

“Zagušuje nas količina plastike u našem okruženju. Bez promjene politike procjenjuje se kako će 2050. godine u našim oceanima i morima biti više plastike nego ribe. Europska komisija mora iskoristiti ovu priliku za jačanje zakonodavstva kako bi se smanjio utjecaj plastike na okoliš i naše zdravlje. Potrebno je bez odgađanja zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu i ubrzati provedbu sveobuhvatne strategije EU za smanjenje te vrste otpada. Do sada nije postojao odgovarajući holistički pristup plastičnoj proizvodnji, potrošnji i odlaganju, a posljedice toga su itekako vidljive. Stoga pozdravljam prijedlog za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su slamke i pribor za jelo, kao i ciljeve za smanjenje korištenja plastičnih posuda i čaša”, kaže Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Zanimljivo je da je Europska unija spomenula kao jednu od mjera uvođenje povratne naknade za plastičnu ambalažu - nešto što Hrvatska ima već godinama i razvila je sustav koji danas sasvim dobro funkcionira.