Prvi sastanak vezan uz izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, ili jednostavnije rečeno o zakonskim izmjenama o beneficijama za pojedina zanimanja i radna mjesta, održat će se u utorak.
Sastanak bi trebao okupiti sve dionike iz ovog područja - predstavnike poslodavaca, raznih udruga, javnih institucija i svakako sindikata. Najavila je to pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak gostujući prošlog tjedna na HRT-u.
Kompleksna tema
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem kojim se utvrđuju beneficije za različita zanimanja donesen je još 1999. godine. Njegove izmjene najavljivane su u više navrata, međutim sveobuhvatne nisu do sada napravljene. S tom su se kompleksnom temom pokušavale baviti bivše hrvatske vlade, ali ni jedna do kraja. Bivša vlada Zorana Milanovića ozbiljnije je krenula u promjene te je u njezinu mandatu izrađena studija na temelju koje se trebala napraviti revizija sustava beneficiranog staža. Sada se u koštac s ovim pitanjem, u okviru cjelovite reforme mirovinskog sustava, uhvatio ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
Melita Čičak kazala je kako će se u okviru radnih skupina, na temelju elaborata koje su izradili stručnjaci medicine rada, raspraviti o svim radnim mjestima, kojih je 95, kao i 11 zanimanja, i doći do zaključka ima li potrebe za promjenom s obzirom na razvoj tehnologije i zaštitu na radu. “Ministarstvo rada i mirovinskog sustava administrativno neće ni ukinuti ni smanjiti niti uključiti zanimanja u beneficirani radni staž, nego će to sve biti podastrto na temelju određenih znanstvenih i stručnih podataka”, kazala je Čičak. Naglasila je da će se o svim pravima i propisima iz mirovinskoga sustava razgovarati sveobuhvatno i da će svi zakoni u okviru reforme ići u redovitu saborsku proceduru, odnosno u dva čitanja.
Čičak je, s obzirom na nedavno prosvjedno upozorenje vozača javnog gradskog prijevoza, podsjetila na izjavu ministra Pavića da bez beneficija neće ostati vozači ZET-a. Upozorila je i na to da je napravljen neposredan uvid u radno mjesto vozača tramvaja, na kojem su sudjelovali predstavnici medicine rada, zaštite na radu i predstavnici sindikata i neosporno utvrđeni uvjeti rada koji će biti prezentirani na radnoj skupini.
Beneficirani radni staž odnosi se, dakle, na 11 zanimanja i 95 radnih mjesta. Prema Zakonu ga imaju primjerice zaposlenici “u rudnicima ugljena u neposrednoj proizvodnji na podzemnim poslovima”, bušači koji rade na površinskim otkopima, talioničari i ljevači u čeličanama, radna mjesta u valjaonicama, u proizvodnji stakla, zaposlenici u brodogradnji, u proizvodnji nafte, zaposleni na probijanju tunela, strojovođe, ali i baletni plesači, zaposleni u kontroli leta, vatrogasci, pravosudni policajci, policijski službenici, vozači teških vozila, djelatne vojne osobe... Hoće li netko od njih ostati bez beneficije ili će se mijenjati čitav sustav, teško je reći, no u svakom slučaju niz je odredbi u zakonu koje je jednostavno pregazilo vrijeme. Primjerice beneficirani radni staž i danas po zakonu imaju zaposleni “na preradi kudjelje i jute”, koji rade na namakanju kudjeljne stabljike, lomljenju kudjeljne stabljike na vijaču, obradi na tresaču kudjeljnog vlakna, sortiranje i ručno grebenanje. Pitanje je danas ima li uopće takvih poslova. Po zakonu za svakih 12 mjeseci na tim radnim mjestima računa se u staž osiguranja kao 14 mjeseci.
U javnosti se često spominjala i upitna potreba za beneficijom za zanimanja poput opernog pjevača solista, kojemu se svakih 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci staža, premda je u svijetu mnogo primjera vrhunskih solista koji uspješno nastupaju u poznim godinama. Ili za pilote putničkih zrakoplova, kojima se također 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci, iako je mnogo primjera pilota putničkih zrakoplova u najvećim svjetskim kompanijama koji sa 60 godina starosti uspješno i sigurno pilotiraju zrakoplovima sa stotinama putnika. Također se može razgovarati o beneficiranom radnom stažu za policijske službenike koji recimo rade u nekom uredu, u usporedbi s policajcima koji su na terenu, izlaze na intervencije i izloženi su pogibelji.
- I taj primjer pokazuje da je rasprava potrebna. Ne znamo je li namjera Ministarstva samo ukinuti beneficije za radna mjesta koja više ne postoje ili nešto drugo - kaže predsjednik SSSH Mladen Novosel naglašavajući da je u svakom slučaju tehnološka razina naših tvrtki takva da je beneficirani radni staž za mnoga zanimanja potreban.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao nam je kako je još od ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, pa potom ministra Ćorića te Pavića, tražio stručnu analizu o radnim mjestima i zanimanjima koji imaju beneficirani radni staž.
- Nismo to nikada dobili. Čak ni sažetak te analize. Sada su nam obećali da ćemo u okviru rasprave oko izrade zakonskih izmjena moći vidjeti tu analizu i da će ona biti sastavni dio područja oko kojega ćemo razgovarati. S jedne strane trebala bi biti ova analiza, a s druge strane ljudi koji rade na tim poslovima, jer ćemo mi na te sastanke poslati upravo predstavnike radnika zaposlenih na takvim poslovima. To smatramo najučinkovitijim načinom rasprave o beneficiranom stažu i pojedinim radnim mjestima, poput pilota, zaposlenih u kontroli leta, vozača teških kamiona... - kaže Sever.
Stari prijedlog
Prema podacima iz 2016., beneficirani radni staž ostvaruje oko 70 tisuća radnika, pri čemu ih je oko 34 tisuće u vojsci, policiji, obavještajnoj zajednici...
SDP-ov prijedlog zakona od početka ove godine predviđao je da zaposlenici s beneficiranim radnim stažem dobiju pravo na profesionalnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina efektivnog radnog staža te najmanje 50, a najviše 56 godina i osam mjeseci života. Prema prijedlogu koji je pripremio bivši SDP-ov ministar Mirando Mrsić, kojega je vodstvo poslije isključilo iz stranke, predviđene su četiri kategorije osoba zaposlenih na radnim mjestima sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem. Primjerice, zaposlenik koji godišnje dobiva šest mjeeci beneficije mogao bi ići u profesionalnu mirovinu s 50 godina života. Onaj koji dobiva četiri mjeseca beneficije imao bi pravo na profesionalnu mirovinu s 53 godine i četiri mjeseca života. Sa sadašnjom beneficijom od tri mjeseca profesionalna mirovina bila bi s 55 godina, a za dva mjeseca beneficije s 56 godina i osam mjeseci života. U SDP-ovu zakonskom prijedlogu bilo je i nekoliko iznimaka, poput pirotehničara, vojnika i mornara. Korisnici profesionalne mirovine, prema tom prijedlogu, mogli bi, kao i u primjerice Njemačkoj, nastaviti raditi u nekoj drugoj djelatnosti, pri čemu bi mogli primati određeni postotak svoje profesionalne mirovine.
Voditeljica kadrovskih i pravnih poslova SSSH Gordana Palajsa, koja će sudjelovati u radnoj skupini i pripremi nacrta zakonskih izmjena, kazala nam je kako uopće ne zna u kojem će smjeru ići priprema novog zakonskog rješenja i hoćemo li u Hrvatskoj uvesti profesionalnu mirovinu. Napominje kako je oko zakonskih promjena mnogo nepoznanica te da ni njezin sindikat nije dobio studiju o radnim mjestima, koja navodno ima više od tisuću stranica.
Igor MIKULIĆ
NEMA PONUDE ZAMJENSKIH POSLOVA
Na upit nije li ipak vrijeme pregazilo neke odredbe zakona iz 1999. godine, Krešimir Sever kaže kako bi se mnogi začudili koliko još uvijek ima radnih mjesta s vrlo teškim uvjetima rada za koja mnogi misle da više i ne postoje. “Kad je Europska komisija počela forsirati ove promjene u Hrvatskoj, još u vrijeme Milanovićeve vlade, očekivalo se da će to pitanje biti riješeno relativno brzo. Tada smo upozoravali kako ono što je Europa rješavala desetljećima, mi ne možemo prelomiti preko koljena. Argumenti za ukidanja nekih beneficija koji se spominju, poput modernizacije, uvođenja novih tehnologija, dužeg životnog vijeka ljudi, uvođenjem promjena u zaštiti na radu, itd. nisam siguran koliko vrijede u Hrvatskoj. Kod nas još uvijek sporo ulaze nove tehnologije i u najvećem dijelu tih poslova smo još daleko od Europe. Životni vijek u Hrvatskoj tri i pol godine je kraći od prosjeka EU-a. Zdravstvena skrb u nas je na znatno nižoj razini nego u zapadnoeuropskim zemljama. Osim toga, na Zapadu postoje rješenja za ljude koji, kada više ne mogu obavljati određene poslove zbog otežavajućih okolnosti, ne idu u mirovinu, nego odlaze na druga radna mjesta na kojima mogu raditi. Kod nas ponude takvih poslova uglavnom nema - upozorava Sever.
PRIMJER NJEMAČKE: ZA RAD U TEŠKIM UVJETIMA PROFESIONALNA MIROVINA
Za usporedbu, Njemačka, odnosno zapadnoeuropske zemlje nemaju beneficija radnog staža kakav vrijedi kod nas, a u tim zemljama pitanje rada zaposlenika u teškim uvjetima rješavaju profesionalnom mirovinom. Voditeljica kadrovskih i pravnih poslova SSSH Gordana Palajsa pojasnila je kako izgleda zapadni model i profesionalna mirovina: “Zaposlenik u nekoj profesiji, ako radi određeni broj godina na radnom mjestu na kojemu su teški uvjeti rada i na kojima se unatoč primjeni svih mjera zaštite na radu ne mogu spriječiti štetni utjecaji na zdravlje i radnu sposobnost, stječe pravo na odlazak u profesionalnu mirovinu. Ona je u pravilu niža od svake druge mirovine, ali i viša od prijevremene s punom penalizacijom. Međutim, on i dalje može ostati na tržištu rada i zaposliti se u nekoj drugoj profesiji, na nekom drugom radnom mjestu”, kaže Palajsa.
početak
RADNA SKUPINA U UTORAK POČINJE RAZGOVORE