Povijest slavonskih šuma može se pronaći u bečkim, zagrebačkim, budimpeštanskim i osječkim arhivima, a nezaobilazni izvor informacija o tome gdje su u Slavoniji i Srijemu rasle šume stari su zemljovidi.

Istočnu Hrvatsku danas doživljavamo kao plodnu ravnicu, no nije tako bilo oduvijek. Naime, nekada je Slavonija bila pokrivena gustim i neprohodnim šumama, čak 70 posto, a danas je njihov udio djelovanjem čovjeka pao na 35 posto. Šume ubrzano nestaju u 19. stoljeću, zbog gospodarske eksploatacije, a slavonski hrast završava u Njemačkoj i Francuskoj kao sirovina za proizvodnju pivskih i vinskih bačvi. To se moglo čuti jučer na objavljivanju rezultata istraživačkog projekta “Od prašuma do oranica: Povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća”, koji provode znanstveni istraživači iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu te njihovi kolege sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jučerašnje predavanje održano u Muzeju Slavonije bilo je namijenjeno studentima povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest održao je uvodno predavanje o metodologiji istraživanja povijesti šuma. O šumama vukovarskog i valpovačkog vlastelinstva u kontekstu kartografije 18. stoljeća govorio je viši kustos Ante Grubišić iz Muzeja Slavonije, a o arhivskom gradivu o povijesti šuma u Slavoniji u 18. stoljeću i primjeni kvantitativnih metoda u proučavanju povijesti šuma izlagao je dr. sc. Milan Vrbanus, također iz slavonskobrodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest.

- Riječ je o temi vezanoj uz povijest okoliša, koja je relativno nova disciplina povijesnih istraživanja. Nastojali smo utvrditi kakvo je bilo djelovanje čovjeka u tom velikom razdoblju od pet stoljeća, od kasnog srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. S druge strane, u Hrvatskoj i Slavoniji kao dijelu Habsburške Monarhije od 18. stojeća vodi se organizirana skrb o šumama, donose se prvi šumski zakoni i organizira školovanje za šumare. Godine 2015. imali smo 250. obljetnicu organiziranog šumarstva u Hrvatskoj i na to smo jako ponosni - istaknuo je Skenderović. D. Celing