Napuštanje i nekontrolirano razmnožavanje glavni su uzroci povećanja broja nezbrinutih životinja. U svrhu suzbijanja negativnog postupanja čovjeka prema životinjama, u listopadu prošle godine na snagu je stupio novi zakon o zaštiti životinja, koji prvi put jedinicama lokalne samouprave omogućava da odrede način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka na svom području. Više od 30 gradova i općina dosad je već donijelo ili je u postupku donošenja odluke o obaveznoj trajnoj sterilizaciji pasa i mačaka na svojim područjima, osim u uzgajivačnicama.

Sterilizacija i kastracija pasa i mačaka mnogima su još uvijek omrznuti pojmovi. Ipak, ne treba zaboraviti da odgovornost prema životinjama podrazumijeva i donošenje odluka koje su ključne za kvalitetan život ljubimaca.

Trajna sterilizacija medicinski je postupak kojega je rezultat onesposobljavanje životinje za razmnožavanje, to su ovariohisteroktomija i ovariotomija ženki, kao i kastracija mužjaka, te su uz vazektomiju mužjaka i podvezivanje jajovoda u ženki najčešći načini sterilizacije.

Propisivanje trajne sterilizacije kao obavezne mjere kontrole razmnožavanja pasa i mačaka u udruzi Prijatelji životinja smatraju nužnom, s izuzetkom životinja koje se koriste u uzgoju i životinja za koje postoje medicinski razlozi, a to su starost i bolest. U takvim situacijama lokalna zajednica bilježila bi te pojedinačne slučajeve kako bi mogla provjeravati postupaju li ti građani odgovorno. Za Prijatelje životinja bolje mogućnosti nema, ostaje samo ne sterilizirati životinje i tako “omogućiti stvaranje neželjenog potomstva koje će ljudi utapati i gaziti, koje će se smrznuti, umrijeti od raznih bolesti ili gladovati do smrti”.

Potaknuta alarmantnom sitacijom s napuštenim životinjama u Hrvatskoj, prepunim skloništima i domovima volontera, Mreža zaštite životinja, koja ima više od 60 udruga i velik broj pojedinaca, kao projekt udruge Prijatelji životinja pokrenula je nacionalni projekt “Ili žmiriš ili si za kastraciju”. Kao jedna od članica, osječka udruga Devet života čvrsto se zauzima za propisivanje trajne sterilizacije.

- S obzirom na tu zakonsku mogućnost, propisivanje trajne kastracije smatramo najetičnijim rješenjem. Suprotno tome, bilo bi neprihvatljivo usmrćivanje životinja, ostavljanje da umiru od gladi, žeđi, udaranja automobila, zlostavljanja ili doživotnog čekanja u kavezima skloništa na priliku za novi život. Kastracija je rutinska operacija koja se provodi u općoj anesteziji, čiji je najveći rizik sama narkoza, koja ima vrlo nizak koeficijent smrtnosti. Ima brojne zdravstvene prednosti za životinje, a sprječava iznimno neugodnu pojavu - instinkt za obilježavanje teritorija - poručuje Mirta Salopek Kotromanović, predsjednica udruge Devet života.

U Kinološkom društvu Osijek drukčijeg su pogleda na obaveznu trajnu sterilizaciju. Predsjednik KD Osijek Zdenko Rončević moguće donošenje odluke o trajnoj sterilizaciji smatra katastrofalnim.

- Većina ljubitelja pasa šokirana je i ogorčena. Rezultat je jednostavan – provođenjem takve odluke uništili bismo cijelu jednu vrstu i čovjekov bi najbolji prijatelj nestao. Zakon mora biti vrlo selektivan i odnositi se na kritična područja, kao što su romska naselja. Kastriranje svih pasa značilo bi uništenje krvnih linija, a ako nešto u startu uništimo, povratka više nema. Kastracija također nosi i veliku mogućnost nastanka raznih infekcija, a znamo i za slučajeve otkazivanja bubrega. Također, narav psa, koji u razdoblju sazrijevanja postaje prpošan, trajnom sterilizacijom nepovratno nestaje - zaključuje Rončević.

Cijene sterilizacije kreću se od 250 do tisuću kuna, ovisno je li riječ o psu ili mački, odnosno mužjaku ili ženki.