Hrvatski izvoz robe u 2017. porastao je za 12,5 % u odnosu prema 2016., točnije iznosio je 104,3 milijarde kuna. Istodobno, uvoz je porastao za 9,6 % te je imao vrijednost od 162,7 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,1 %, što je 1,6 % više u odnosu prema 2016. Najveći dio toga izvoznoga “kolača” ostvarila je prerađivačka industrija (89,0 %). No, unutar toga velikog područja dogodile su se neke promjene. Najveći izvoz zabilježila je farmaceutska industrija, slijede prehrambena industrija te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda. Time je prehrambena industrija nakon dvije godine zbačena s prvog mjesta na popisu izvoza. No, postoje područja koja su još više iznenadila. Apsolutni prvak po povećanom izvozu jest duhanska industrija, koja je u 2017. ostvarila porast od 110,8 %. Porastom se mogu pohvaliti i spomenuta proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (40,2 %) te metalna industrija (39,7 %). S druge strane, tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa podbacilo je te bilježi pad izvoza od 9 % u odnosu prema 2016., a znatniji pad izvoza ostvaren je u proizvodnji namještaja (6,5 %). Podaci su to koje je objavio Državni zavod za statistiku u povodu Svjetskog dana pravedne trgovine koji je obilježen u subotu, a koji je između ostaloga u fokusu imao veću jednakost u međunarodnoj trgovini, a što je ujedno bio povod da se istaknu trendovi u izvozu i uvozu u Hrvatskoj u 2017., koja su područja industrije ostvarila znatniji porast te koje su nam zemlje najvjerniji partneri kad je riječ o robnoj razmjeni.

Kad je riječ o pravednoj trgovini, tu je riječ o trgovačkom partnerstvu koje se temelji na dijalogu, transparentnosti i poštovanju te traži veću jednakost u međunarodnoj trgovini. Ono također pridonosi održivom razvoju pružanjem boljih uvjeta trgovanja i osiguravanjem prava marginaliziranih proizvođača i radnika. Tako pravednu trgovinu određuje Svjetska trgovinska organizacija, koja, kako smo već naveli, tradicionalno drugu subotu u svibnju obilježava Svjetski dan pravedne trgovine.

Promatrajući podatke o uvozu za 2017., može se uočiti da područja s većim izvozom recipročno imaju i veći uvoz. Tako najveći porast uvoza u odnosu prema 2016. ima rudarstvo i vađenje (24,6 %), slijede opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (23,7 %), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (21,5 %) te duhanska industrija (20,5 %). Ipak, gledajući ukupno, najviše uvoza ostvareno je u prehrambenoj industriji (15,2 milijarde kuna), proizvodnji strojeva i uređaja (13,1 milijarda kuna) te u kemijskoj industriji (12,3 milijarde kuna). Hrvatska robna razmjena uvijek se može osloniti na suradnju sa susjednom Italijom, Slovenijom te Njemačkom. Naime, 64,8 % ukupnoga robnog izvoza te 78,0 % uvoza otpada na tržište Europske unije, a navedene zemlje tri su najvažnije zemlje s kojima je ostvaren najveći uvoz, odnosno izvoz. U Italiju najviše izvozimo (14,2 milijarde kuna), dok iz Njemačke najviše uvozimo (25,7 milijardi kuna).

Prema grupacijama zemalja na drugome su mjestu, nakon Europske unije, zemlje Cefte, među kojima prednjači robna razmjena s Bosnom i Hercegovinom (10,2 milijarde kuna izvoza i upola manje kuna uvoza) te sa Srbijom (5,0 milijardi kuna izvoza i 4,3 milijarde kuna uvoza). Ukupan izvoz Hrvatske od siječnja do veljače 2018., prema privremenim podacima, iznosio je 15,6 milijardi kuna, što je pad od 1,2 % u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine. Istodobno, ukupni uvoz iznosio je 25,5 milijardi kuna, što je 6,7 % više nego od siječnja do veljače 2017. Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju i veljači 2018. bila je 61,2 %. Najveći udio u izvozu i dalje ima prerađivačka industrija (89,8 %), no prehrambena industrija ponovo je na prvome mjestu, dok je farmaceutska industrija, ukupno vodeća u 2017., pala na treće mjesto. U njoj je ujedno, uz poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, u usporedbi sa siječnjem i veljačom 2017., ostvaren pad izvoza od 35,7 %. Ipak, najveći pad izvoza ostvaren je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (57,1 %). U duhanskoj industriji nastavlja se renesansa izvoza. U odnosu prema siječnju i veljači 2017. ove je godine ostvarila porast izvoza od 297,2 %.