Zaposli se u Hrvatskoj - naziv je kampanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) pokrenute na pragu nove turističke sezone, a u kojoj je prethodnih godina bio veliki problem deficita radne snage, i u trenutku kada je broj nezaposlenih (uvelike i zbog sezonskog zapošljavanja) pao ispod 152.000.

Cilj je zaposliti što više domaće nezaposlene radne snage, bilo u sezoni, građevini i ostalim sektorima gospodarstva, te u Hrvatsku uvoziti što manje radnika iz inozemstva. U tim nastojanjima Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) istaknut je kao aktivan partner, besplatni poslovni savjetnik i nezaposlenima u traženju posla, i poslodavcima u potrazi za radnicima.

“Posla ima i za vas! U ovome trenutku u Hrvatskoj ima više od 22.000 otvorenih natječaja i slobodnih radnih mjesta. Jedno od njih traži možda baš vas. Poduzmite prvi korak i zaposlite se u Hrvatskoj! Kontaktirajte savjetnike u uredima HZZ-a, predstavit će vam mogućnosti koje nude mjere aktivne politike zapošljavanja u paketu 'Od mjere do karijere', ponuditi vam konkretne preporuke i iskreno se potruditi naći opcije i rješenje za vas. Ako ste poslodavac i nedostaje vam radne snage, u suradnji s HZZ-om možete pronaći kandidate za vaša radna mjesta i pritom ostvariti prava na potpore i poticaje koji će vam olakšati poslovanje. HZZ će vam pomoći pronaći potrebnu radnu snagu”, stoji u HZZ-ovu pozivu u kampanji “Zaposli se u Hrvatskoj”.

Ako će to biti u turizmu, podsjećamo, procjene Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) su da je u sezoni 2017. nedostajalo čak 20.000 radnika, a da će ta brojka 2018., procjenjuje predsjednik STUH-a Eduard Andrić, biti oko 15.000 ljudi, s tim da cjelokupnu sezonu treba odraditi oko 120.000 osoba u raznim poslovima.

I HZZ-ova lista top 10 najtraženijih zanimanja odnosi se na turizam - čak osam ih je među najtraženijima u sezoni – od konobara, kuhara do spremačice. No, nositelji sezone žale se da je značajan dio sezonaca otišao raditi u inozemstvo. Demograf Stjepan Šterc procjenjuje da se u posljednje tri godine iselilo 250.000 ljudi. “Od toga su čak dvije trećine iseljenih iz radnog kontingenta, oko 160.000 osoba”, kaže Šterc.

U MRMS-u podsjećaju kako je krajem 2017. Vlada donijela smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja 2018.-2020. “Na temelju tih smjernica MRMS je krajem prosinca 2017. razradio paket mjera aktivne politike zapošljavanja 'Od mjere do karijere' koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanje nezaposlenih te očuvanje radnih mjesta”, ističu u ministarstvu Marka Pavića. Paket je to od devet mjera za čiju je provedbu osigurano oko 1,6 milijardi kuna. Na te mjere afirmativno poziva i HZZ. “Pokreni posao, imamo rješenje, kreni odmah. Stekni vještine koje će ti osigurati posao. Edukacijom do zaposlenja...” samo su neke od HZZ-ovih poruka nezaposlenima da posao pronađu u Hrvatskoj, a čime je Zavod obuhvatio spomenutih devet mjera - od samozapošljavanja do dodatnog obrazovanja, prekvalifikacija i drugog.

U STUH-u su skeptični na učinke ovakvih kampanja i njihov tajming. “Treba mijenjati poreznu politiku u odnosu na djelatnost - smanjiti PDV, vidjeti mogućnosti subvencioniranja za otoke i dr. Takvim načinom otvaraju se i mogućnosti novih i bolje plaćenih radnih mjesta s ugovorima na neodređeno, produžetka sezone, većeg investiranja... U Europi postoje primjeri u konkurentskim zemljama da jedna takva politika vodi boljitku. Napravljena je studija utjecaja poreza na turizam i vidljivo je da zemlje koje su išle tim smjerom nakon godinu-dvije bilježe rast broja radnih mjesta, investicija i proračuna. Ne znam zašto naši to ne shvaćaju. Ovako, sezonu nam uvelike odrađuje radna snaga bez iskustva, poslodavci se žale da ne mogu naći izučene konobare. Mi u sezonu ulazimo kao grlom u jagode, bez velikih promišljanja”, ne vjeruje Eduard Andrić u učinke kampanje “Zaposli se u Hrvatskoj”.

Kako to zapošljavanje ide na terenu svjedoči primjer ne samo s obale nego i na kontinentu. U Đakovu, primjerice, frizerski saloni ne mogu naći djelatnike iako je krajem travnja, doznajemo od voditeljice Odjela analitike i statistike HZZ-ova Regionalnog ureda Osijek Bebe Madunović, u njegovoj evidenciji bilo 300 nezaposlenih frizera od kojih ih je čak 72 pri đakovačkoj ispostavi, s tim da đakovačka Srednja strukovna škola svake godine “izbaci” 15 novoizučenih frizera. Frizeri poput predsjednice njihove sekcije Martine Barić mjesecima traže radnike. “Oglas za radnika stavila sam još 1. rujna 2017. Trenutačno zapošljavam djevojku iz Jarmine, udaljene od Đakova 36 kilometara. Mladi nisu motivirani za posao. Svi kažu mala je plaća, a nitko i ne pita kolika je, nitko ne razmišlja da sa sobom dovede novu klijentelu da se svi možemo lakše 'pokriti'. Radije će raditi kod kuće na crno”, kaže Barić.