Koža ne oprašta, pa zato - oprez od prvih sunčanih dana, a posebice zaštitimo našu djecu! Koliko smo puta do sada slušali o pojmu klimatskih promjena, globalnom zatopljenju i oštećenjima ozonskog omotača našeg jedinog nam planeta Zemlje. Osim toga, iz godine u godinu svjedočimo tim zbivanjima. Gotovo do jučer bili smo željni ugledati tračak sunca i osjetiti malo njegove topline. Koliko puta smo poželjeli odbaciti toplu odjeću i kapute nakon duge i sumorne zime. I onda gotovo preko noći uskočismo u gotovo ljetnu odjeću i pohrlismo u šetnju zelenim oazama naših gradova i sela, u vrtove i vikendice uživati u opet, gotovo preko noći, ljepoti prolistalog drveća i mirisima proljeća. I tako, dok se kupamo u toplini sunca ovih ranih proljetnih dana, tom važnom čimbeniku života na Zemlji, znamo li uopće koliko uza svu dobrobit ono može biti opasno za naše zdravlje, a posebice našu kožu?

Koža je najveći ljudski organ. Njezina površina iznosi između 1,5 m2 i 2 m2. Uloga kože je višestruka: tijelu pruža fizičku zaštitu, sudjeluje u metabolizmu i imunološkim funkcijama tijela (regulira sastav tjelesnih tekućina i sudjeluje u obrani tijela), dijelom je uključena i u sustav organa s unutrašnjim izlučivanjem (endokrina) i, između ostaloga, obavlja važnu zadaću u reguliranju tjelesne temperature ljudskog tijela. Osim toga ona je i pokazatelj našega i duševnog i fizičkog zdravlja.

Nerijetko pogledam stare razglednice ili fotografije otprije nekoliko desetljeća, kada su ljudi nosili pokrivala za glavu, a dame u šetnji i šareni kišobrančić za dodatnu zaštitu od sunca. Bilo je to tada moderno, ali i vrlo korisno, a bijela put bila simbol zdravlja i ljepote. Ali od tada do danas mnogo se toga promijenilo, modni trendovi, neki drugi stilovi odijevanja, pa i sama uvjerenja kako ljepotu i zdravlje pruža preplanuli ten. Preplanuli ten mnogima od nas je želja, pa ponekad i nerijetko mnogi posjećuju solarije tijekom cijele godine i pretjeruju u želji da budu stalno preplanule kože. Ali ipak još jednom promislimo i ne zanemarujmo pravila prevencije koja su postala imperativ današnjice. Iz dobro poznatih razloga i saznanja o štetnom djelovanju sunčeva zračenja, već u proljeće treba biti na oprezu, a osobito u ljetnim mjesecima. Proljeće nam donosi prvo jače ultraljubičasto zračenje koje kod pojedinih osoba može izazvati niz promjena na koži, primjerice alergijske reakcije. Iako su najčešće blažeg intenziteta, one su dovoljan pokazatelj kako koža treba biti stalno zaštićena, a to posebno vrijedi za dječju kožu. Zato pojavom prvih proljetnih sunčevih zraka potrebno je mazati i štititi kožu preparatima sa zaštitnim faktorom koji pružaju odgovarajuću zaštitu.

Ovisno o uvjetima izloženosti, preporučljivo je primijeniti zaštitne faktore od 30 do 50+, posebice ako je riječ o dječjoj koži, a tada preparatima s vrlo visokim faktorom zaštite. Koliko god nam se činilo nepotrebnim štititi kožu preparatima za zaštitu od sunca ili odjećom, svakako je pametnije reagirati na vrijeme. Već i proljetno sunce može izazvati opekline i različite kožne promjene koje utječu na mogućnost stvaranja zloćudnog tumora kože u budućnosti. Radujmo se suncu i proljeću, a našoj koži ipak podarimo zaštitu i ugodu hladovine. Nikola Kraljik, dr. med., specijalist javnog zdravstva