Autoglas
OSJEČKA KRUŽNA RASKRIŽJA

Kružni tokovi smanjuju broj prometnih nesreća
Objavljeno 8. svibnja, 2018.
Postavljanjem montažnog kružnog toka u Svilajskoj ulici, nesreće su - “nestale”

Osijek bi mogao postati poznat po broju kružnih tokova u gradu. Već sada ih ima više od deset, a jedan od najvećih, raskrižje Trpimirove, Drinske i južnog ulaska u naselje Sjenjak, u punoj je fazi gradnje. Kada izuzmemo nervozu vozača zbog obilaznih smjerova zbog radova, kružni tokovi pokazali su se kao pun pogodak, vrijeme čekanja je smanjeno, kao i broj prometnih nesreća te njihove posljedice.

U Osijeku je sve krenulo rotorom Đakovština, s dvije kolničke trake koji je sagrađen 1995. godine. Najkomliciranije osječko raskrižje u širem središtu grada od puštanja u funciju kružnog toka više nije bilo redoviti stanovnik crnih kronika. Stariji vozači itekako se sjećaju problematičnog skretanja ulijevo koje je u dosta navrata bilo nemoguće savladati, pa su u vrijeme prometnih špica semafori gašeni, a vozila je svakodnevo propuštao prometni policajac. Gradnjom tog kružnog toka broj prometnih nesreća, prema stistici policije iz prve polovine 90'-ih godina prošloga stoljeća, pao je za 80 posto, a teško ozlijeđenih ili poginulih osoba gotovo da nije bilo! Sada su problem samo neoprezni vozači koji ne gledaju ide li iz smjera Županijske ulice tramvaj.

Montažni spas

Da je kružni tok spasonosno rješenje najbolje svjedoči retfalački primjer u Svilajskoj ulici, nedaleko od trgovačkog centra Portanova. Raskrižje pristupne ceste do zapadne osječke obilaznice, Svilajske ulice i odvojka prema južnoj obilaznici bila je prometna rak-rana s velikim brojem prometnih nesreća u kojima je bilo i teže ozlijeđenih osoba. Naravno, posebice je bilo opasno skretanje ulijevo, i iz smjera Portanove prema S-cesti, i iz smjera Zapadne obilaznice prema Strossmayerovoj ulici. Noću se opasnost još povećavala jer rasvjeta nije bila nikakva. Gradnjom montažnog kružnog toka ovo raskrižje prestalo se pojavljivati u policijskim izvješćima, jer je problem lijevog skretanja nestao, kao i posljedična nervoza vozača. Mali montažni kružni tok brzo je postavljen, pa veći radovi nisu bili potrebni.

Smanjenju broja prometnih nesreća i boljoj protočnosti prometa pridonio je kružni tok između Vinkovačke i Drinske ulice. Kao i kod kružnog toka Đakovština, sva vozila usporavaju prije ulaska u kružni tok i brzo dolaze do željenog izlaza. Zanimljivo, vozači su postali i tolerantniji prema pješacima i biciklistima prilikom prijelaza preko zebre. Slična situacija je i kod blisko povezanih dvaju kružnih tokova na Svačićevoj i Kirovoj ulici kod dvorane Jug. Kružni tokovi na tim raskrižjima su pun pogodak.

Strah vozača

Vozačima predstavljaju problem, posebice onim neiskusnijim, moderni kružni tokovi s oblikovnim elementima, kakvi su na raskrižjima Trpimirove kod Gradskog vrta, odnosno s Gackom i Divaltovom ulicom. Nemali broj vozača još uvijek nije “skužio” čemu ta uzvišenja između kolničkih traka, pa sa strepnjom ulaze u kružni tok. To se posebice odnosi na kružni tok Trpimirova, Gacka, Divaltova, gdje dio kružnog toka siječe i tramvajska pruga. Neiskusnim vozačima treba praksa, pa će i straha od oblikovnih elemenata na cesti nestati.

Skretanje ulijevo više neće predstavljati problem ni na kružnom toku u gradnji, Trpimirova, Drinska, južni ulaz u Sjenjak, a taj problem rješava i mali kružni tok kod kafića “Tango”. Broj prometnih nesreća smanjen je i na nekadašnjem okretištu tramvaja na spoju Osijek - Višnjevac, a gdje se sada nalazi dvotračni kružni tok, također s oblikovnim elementima.

Unatoč prikazanim podatcima, uvijek će biti onih kojima gradnja kružnih tokova ne odgovara. No, policijska i cestarska statistika kaže da kružni tok pridonosi protočnosti i sigurnosti prometa na raskrižju. Dva su ključna razloga zašto se smanjuje broj prometnih nesreća. Prvi je da više nema semafora, a drugi da vozač više ne mora stiskati gas kako bi uhvatio zeleno svjetlo, pa nerijetko prolazi kroz žuto ili crveno, što je najčešći razlog za sudar.

Milan BUGARIĆ
EURO ISKUSTVA

Slične brojke možemo vidjeti i u europskim gradovima. U Nizozemskoj je gradnjom kružnih tokova broj prometnih nesreća smanjen za 50 posto, a broj ozlijeđenih u nesrećama za čak 70 posto. U Njemačkoj, pak, broj nesreća nakon gradnje kružnih tokova smanjio se za 40 posto te za 84 posto na raskrižjima izvan urbanih sredina nakon rekonstrukcije klasičnih raskrižja. Za naglasiti je da se kod kružnih tokova značajno smanjuje brzina automobila, a prohodnost je brža u odnosu na klasično raskrižje.

Možda ste propustili...

MODELI ZA OBITELJI U PONUDI SU I HRVATSKIM KUPCIMA

Berlingo i Rifter stigli u autosalone

BENZINU KRUG, DIZELU KVADRAT, A PLINU ROMB

Novo označavanje goriva u Hrvatskoj