Objavljeno 3. svibnja, 2018.
Bolest prenose divlje svinje. Jedna zaražena jedinka zahtijeva eutanaziju cijelog uzgoja
Afrička svinjska kuga (ASK), virusna bolest svinja koja nije opasna za ljude ni za druge životinje, no za sobom ostavlja velike ekonomske štete u svinjogojstvu, jer i samo jedna zaražena jedinka zahtijeva eutanaziju cijelog uzgoja, širi se Europom. Nakon Rumunjske, sada se pojavila i u Mađarskoj. Uočena je kod divljih svinja na njenom sjeveru, na granici sa Slovačkom.
Izvijestilo je o tome hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede (MP), upozorivši na pojačane biosigurnosne mjere svih u preventivno-sigurnom lancu protiv pojave te bolesti koja se obično na svinje prenosi kontaktom sa zaraženom divljom svinjom, najčešće slinom.
- Mađarska je odmah, sukladno EU pravilima, zabranila promet svinja u zonama zaraze dok se ne iskorijeni ASK. Veterinarska inspekcija MP-a provodi pojačane kontrole držanja svinja u zatvorenim prostorima kako bi se spriječio kontakt s divljima. Domaći uzgoj mora se držati u zatvorenome da ne bi došao u kontakt s divljim svinjama - kažu u MP-u.
Pojačani odstrel
Pojavi li se ASK u Hrvatskoj, zateći će naše sivnjogojstvo u trenutku kada ono broji oko 99.000 krmača. U Središnjem savezu udruga uzgajivača svinja (SUS) strahuju da bi pojava ASK-a u Mađarsku posljedično mogla izazvati pad cijena svinjetine.
- Imali smo situaciju gdje je mađarska klaonička industrija izvozila u Kinu, Vijetnam, J. Koreju... Bojim se da bi, kada bi te zemlje zbog opasnosti od ASK zabranile uvoz iz Mađarske, njeno meso moglo završiti kod nas. Ako Kina može uvesti takve mjere, mi smo za to da takve mjere prema Mađarskoj uvede i RH - kaže predsjednik SUS-a Goran Jančo. U Savezu su, dodaje, i sami ponudili prijedloge kako spriječiti najgore.
– Predložili smo pojačani odstrel divljih svinja te pojačane pretrage odstrijeljenih životinja na afričku svinjsku kugu, ali i klasičnu svinjsku kugu, a naši zahtjevi su usvojeni - kaže Jančo.
Na tragu je to mjera koje je propisalo Ministarstvo koje je lovoovlaštenicima naredilo pojačani odstrel divljih svinja pa do 1. kolovoza moraju ih odstrijeliti 2500. Potvrđuje to i predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije Zlatko Stolnik.
– Povećan je odstrel, i to je najvažnije. Smanjeno je i vrijeme lovostaja za krmače, prije su bile u njemu od veljače do srpnja, a sada se može i krmača odstrijeliti, ako nije visoko bređa i ako nema mlade - kaže Stolnik. Sve službe su, dodaju u MP-u, u potpunoj pripravnosti i u slučaju sumnji na bolest spremne poduzeti propisane mjere za ASK.
– Hrvatska je u stalnom kontaktu s predstavnicima mađarskih ovlaštenih tijela koja su zadužena za suzbijanje ASK, kao i s EK-om, dodaju u MP-u. U pripremi su krizni stožeri po županijama - veterinarski inspektori, lovci, policija, predstavnici lokalne uprave, a koji će postupati u slučaju pojave bolesti.
Tim obrane
- I mi smo osnovali tim obrane, ne samo za Đakovštinu nego za širu istočnu Slavoniju. Angažirali smo se, kao i sve velike proizvođače sa šireg područja. Ipak, najvažniji u lancu su lovci - kaže direktor Veterinarske stanice Đakovo Ante Strmotić, uz kojeg je u timu obrane od ASK i dr. sci. vet. med. Tomo Šperanda.
- Pozivamo sve uzgajivače svinja na strogo pridržavanje pravila o označavanju, premještanju i prometu životinja te obveznu dezinfekciju vozila kojima prevoze žive životinje. Posjednici svinja dužni su svako uginuće svinje i pojavu znakova bolesti odmah prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji - ističu u Ministarstvu.
– Virus ASK ima tendenciju širenja, no s Mađarskom imamo povoljniju situaciju, jer je ta zemlja postavila ogradu zbog migrantske krize i ona bi donekle smanjila pojavnost bolesti, tj. spriječila prelazak eventualno zaraženih životinja. Ostaje nam situacija prema Srbiji gdje ASK još nema, no ušla je u Rumunjsku. Dođe li bolest u Srbiju, zasigurno će stići i kod nas - prognozira Jančo.
Lovci upozoravaju na višegodišnji problem nekontroliranog razmnožavanja divljih svinja i njihovo križanje s domaćima.
– Kako spriječiti kontakt divljih i domaćih svinja problem je od rata, pa je mnogo miješanih svinja. Sada se prase cijele godine, geni su učinili svoje - upozorava Stolnik.
U MP-u podsjećaju da ASK dosad nikada nije zabilježena u Hrvatskoj, a još od 2010. provode se mjere kontrole i nadzora radi prevencije te bolesti.
Suzana ŽUPAN
ŠTETE U EUROPI 1,65 MILIJARDI EURA, DANSKA DIŽE BETONSKI ZID
Predsjednik SUS-a Goran Jančo kaže kako je afrička svinjska kuga dosad, bez Mađarske, “protutnjavši” Litvom, Latvijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Rumunjskom..., prouzročila štete od 1,65 milijardi eura. “Svinjogojskom proizvodnjom vodeća Danska na granici s Njemačkom pravi betonski zid kako bi spriječila migraciju divljih životinja. Jer, riječ je o zemlji čija je populacija 25-30 milijuna svinja”, dodaje Jančo.
SMRTNOST SVINJA JE I DO 100 POSTO
“Nakon pojave ASK u zemljama regije pojačali smo aktivnosti - sve službe upoznate su s kriznim planom za sprječavanje bolesti, a veterinari provode pojačane biosigurnosne mjere - kontrolu uzgoja svinja - posebno na otvorenom i uzorkovanje radi laboratorijske pretrage, potom sprječavanje kontakta divljih svinja s domaćima, ukidanje hranilišta za divlje svinje te pojačanu kontrolu tijekom lova i rukovanja s trupovima divljih svinja”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede i naglašavaju kako je ASK vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Iskorjenjuje se u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u krugu od tri i deset kilometara uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. U divljih svinja bolest je vrlo teško iskorijeniti.