Objavljeno 26. travnja, 2018.
Svjetski dan intelektualnog vlasništva obilježava se 26. travnja s ciljem upoznavanja i osvještavanja koliku ulogu imaju prava intelektualnog vlasništva - patenti, žigovi, industrijski dizajn, autorska prava i dr. - u poticanju i osnaživanju inovativnosti i kreativnosti.
Posvećen ženama
Ova godina, prema riječima generalnog direktora Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo Francisa Gurryja, posvećena je ženama koje svojom smjelošću, inovativnošću i željom za znanjem potiču promjene i oblikuju našu budućnost - napominje za Glas Slavonije dr. sc. Branka Ljubišić, dipl. iur., neovisna stručnjakinja u području prava intelektualnog vlasništva.
Ove godine obilježava se Svjetski dan intelektualnog vlasništva u znaku osvjetljavanja mogućnosti kako sustav prava intelektualnog vlasništva može podržati inovativne i kreativne žene u njihovoj namjeri da materijaliziraju svoju sjajnu ideju i proizvod/uslugu nastale iz ideje stave na tržište.
- Ovo je prigoda informirati građane Osijeka da je kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo RH registriran jamstveni žig naziva Osječka knedla, pod brojem Z20170877 i u vrijednosti je do 28. srpnja 2027. godine - ističe dr. Ljubišić. Nositelj žiga je udruga PLANTaža iz Osijeka, troškove postupka financirao je Grad Osijek, a stručnu pomoć i vođenje kroz postupak pružila je upravo dr. Ljubišić.
Ljubišić živi u Zagrebu, a rođena je Baranjka iz Belog Manastira. U karijeri je obnašala dužnost zamjenice ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a kao stručnjak vodila je brojne postupke zaštite proizvoda, među ostalima i ishođenje oznake izvornosti Varaždinskog zelja na razini Europske unije. Aktivnosti oko registracije žiga Osječke knedle, valja to reći, obavljala je bez naknade.
- Ugovorom o korištenju jamstvenog žiga uvodi se društvena inovacija u poslovni aspekt (autorsko pravo pridržano) te je utvrđeno kao zajedničko obilježje proizvoda pod nazivom “Osječka knedla”, inovativnost i kreativnost, kako u načinu pripremanja i pakiranja proizvoda, tako i društvene vrijednosti koja se na ovaj način promovira, a odnosi se na otvorenost, interkulturalnost, ekologiju, društveno poduzetništvo i sve one druge vrijednosti koje potiču uključivanje pojedinca u zajednicu. Jamstveni žig Osječka knedla može se koristiti za označavanje kolača, isključivo ručno izrađenog i to kako onaj izrađen na tradicionalan način, poznat i specifičan za područje Osijeka i Osječko-baranjske županije, tako i onaj izrađen na inovativan način primjeren suvremenom načinu prehrane - pojašnjava Branka Ljubišić.
Stvoren okvir
- Registracijom žiga stvorila sam okvir, a sadržaj tek treba doći u taj okvir. Mnogi subjekti pozvani su sudjelovati u stvaranju tog sadržaja - napominje Ljubišić, pojašnjavajući kako je kod zaštite intelektualnog vlasništva važno tržište. “Baština pripada svima, a kada ju pretvorite u intelektualni proizvod bilo kojeg oblika, on može biti samo zajednički, odnosno tu nema isključivanja drugih subjekata iz mogućnosti korištenja zaštićenog žiga, ali uz strogo poštovanje pravila. To je razlika u odnosu prema individualnom žigu čiji nositelj odlučuje hoće li ga i komu prodati ili dati licencu”, ističe Ljubišić. Ovaj žig, odnosno pravo intelektualnog vlasništva, kaže ona, može biti poticaj razvijanju raznih oblika društvene i poduzetničke suradnje na području Grada i Županije, a sve u cilju razvoja temeljenog na znanju i inovaciji, spajajući tradiciju i suvremenost. Bez obzira na to što je riječ, netko će reći, o običnoj knedli, oko nje se, naglašava Ljubišić, može razvijati jako dobra poslovna i društvena priča.
Igor MIKULIĆ
Kopiranje knjige krađa je nečijeg autorskog prava
Branka Ljubišić na pitanje o krađama intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj naglašava da ih je doista mnogo. “Još uvijek nemamo svijest o tome da je i intelektualno vlasništvo - vlasništvo. Svako kopiranje knjige kršenje je nečijeg autorskog prava. U SAD-u ili u nekim od uređenih zemalja takvo što je nezamislivo. U onim manje uređenim zemljama takva kršenja se toleriraju jer pripadaju u područje 'preživljavanja' kroz sivu ekonomiju. Međutim, intelektualno vlasništvo nečija je imovina i kao što se svatko brine za svoje materijalne vrijednosti, morao bi se brinuti i za svoju intelektualnu imovinu”, naglašava Ljubišić.
Nositelj žiga je udruga PLANTaža, a troškove postupka financirao je Grad Osijek