BABINA GREDA

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u Babinoj Gredi upozorio je na veliki problem iseljavanja i odlaska mladih s krajnjeg istoka Hrvatske, nazvavši ga elementarnom nepogodom koja prijeti nestankom toga prostora. Kazao je da na području od Vukovara prema Iloku u cijelosti nestaju sela te iznio poražavajući podatak da Ilok danas ima od 2000 do 2500 stanovnika, a imao ih je 7500. “Ovo nam je zadnji vagon u zadnjem vlaku. Moramo svi zajedno, bez obzira na političku obojenost, ponovno stati u obranu Slavonije i Srijema, jer to je obrana Hrvatske, kao što je bilo 90-ih godina. Ovo je borba na drugi način, borba bez puške i metka, ovo je borba za radna mjesta i opstanak. Spas OPG-ova je spas našeg sela, spas radnih mjesta i spas istoka Hrvatske”, poručio je župan Galić.

Kazao je da su za Vukovarsko-srijemsku županiju najznačajniji strateški projekti vezani uz poljoprivredu, navodnjavanje i razvoj drvne industrije. Ti su sektori prilika za rast i razvoj županije. A ključnu ulogu trebala bi imati i dva razvojna projekta koja će biti oslonac OPG-ovima i drvoprerađivačima i služiti im kao svojevrsna tehnološka platforma i potporna infrastruktura koju će koristiti u svom razvoju. Jedan od njih je županijski Agrotehnološki centar planiran u poslovnoj zoni u Cerni, koji će biti krovni klaster unutar kojega će biti klasteri proizvođača šparoga, bijelog luka, zelenog graha, pčelari, mljekari, svinjogojci... Drugi vrlo važan projekt je Centar izvrsnosti za slavonski hrast, koji će biti u Gradištu. “Maksimalno se zauzimamo za to da naša Spačva i manji drvoprerađivači u našem drvnom klasteru imaju dovoljno sirovine. Želimo da sirovina koja se ovdje posječe ovdje i završi. I manji drvoprerađivači moraju se okrenuti proizvodnji finalnih proizvoda, i u tome će im pomoći ovaj Centar kompetencija za slavonski hrast. Zauzimamo se za to da se domaća sirovina obrađuje u domaćim pogonima”, kazao je Galić. Drvo je temeljni razvojni resurs toga kraja i osiguranje dovoljnih količina sirovine značit će i otvaranje toliko potrebnih novih radnih mjesta. Ponovno je upozorio na nužnost decentralizacije kako bi se o projektima umjesto u Zagrebu više odlučivalo na lokalnim razinama za koje su i vezani.

Izrazio je zadovoljstvo novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave, koji je donio više novca u lokalne proračune i decentralizacijom državnog poljoprivrednog zemljišta, poručivši da sljedeće godine očekuje i decentralizaciju Hrvatskih šuma. Galić ima velika očekivanja od Projekta Slavonija i vjeruje da će uskoro početi pokazivati pozitivne učinke. Dodao je da Županija ima jasnu strategiju razvoja koja će biti usvojena do kraja svibnja, ima prostorni plan, razvojne agencije, lokalne akcijske grupe i ljudski potencijal koji zna pripremati projekte i realizirati ih s općinama i gradovima. Župan je poručio da očekuje i pomoć države, povlastice investitorima i novi porezni zakon koji će tom cijelom području, koje po indeksu razvijenosti znatno zaostaje od prosjeka RH, omogućiti porezno rasterećenje. “Hoćemo naš operativni program za Slavoniju koji će koristiti naše potencijale, našu šumu, našu zemlju i našu vodu”, zaključio je Galić.

Uz navodnjavanje upozorio je i na važnost ulaganja u prometnu infrastrukturu. Kao najznačajniju prometnicu istaknuo je pograničnu transverzalu koja od Iloka vodi do Lipovca, Strošinaca i Gunje. Ta bi cesta trebala konačno otvoriti prometno izolirani Ilok, a osim u gospodarskom, značajna je i u sigurnosnom smislu. M. Lešić Omerović