Pogled iz daljine na ovu neobičnu krošnju mogao bi zavarati promatrača i navesti na zaključak kako su grane s lijeve i desne strane pune bijelih cvjetova bez lišća, a sredina puna zelenog lišća bez cvjetova. Ali nije tako.

Neobično stablo trešnje snimili smo na ulazu u slatinsko prigradsko naselje Gornji Miholjac, u Ulici Petra Zrinskog 27. Na rubu dvorišta Milana Gerenčira, uz cestu, već četrdesetak godina trešnja obilno daje ukusne plodove obitelji i susjedima. Prije tjedan dana prvi put u sve te godine uočena je promjena boje lista. Na nekim granama izrasli su listovi više bijeli nego zeleni pa neobična krošnja zapne za oko prolaznicima i mještanima, osobito stoga što je to jedina takva pojava u selu. Zanimljivo je da se na istim granama mogu naći i bijeli i zeleni listovi te da i grane s lišćem tako svijetle boje imaju obilje cvjetova.

– To je trešnja hrušt, crvene boje i srednje veličine, vrlo ukusna i slatka. Ona rodi sve godine, a i sada ima mnogo cvjetova. Ne znam hoće li od tih cvjetova biti ploda, nadam se da se neće osušiti - priča vlasnik, koji ne može objasniti uzrok takve pojave na trešnji pa uočenu promjenu pripisuje zatrovanosti zbog blizine prometnice kojom prolaze traktori s prskalicama u kojima su herbicidi za zaštitu poljoprivrednih usjeva ili pedesetak metara udaljenog potoka, u kojem se takve prskalice ispiru, što je još vjerojatnije.

Slična pojava, međutim, nije zamijećena na okolnom drveću pa ostaje pitanje je li uočeno rezultat veće osjetljivosti trešnje od ostalog drveća, ima li dublje korijenje pa povlači više otrova, je li u pitanju starost drveta ili je ipak nešto sasvim drugo.

Magistar biologije Dragan Prlić, koji se primarno bavi florističkim istraživanjima, odmah je zamijetio da listovi nisu bijeli, nego ozbiljno klorotični, što upućuje na to da je riječ o nekoj vrsti “fiziološkog stresa, što za posljedicu ima degradaciju klorofila”. Njegova pitanja “Je li nešto proliveno na tlo oko stabla?” i “Je li stablo blizu kakve oranice koja se tretira herbicidima?” neobično se podudaraju s pretpostavkom vlasnika o mogućem uzroku pojave.

Jesmo li otkrili zbog čega je lišće u većem dijelu krošnje više bijelo nego zeleno, hoće li dozriti plodovi na tim ugroženim granama i što će se s tim stablom trešnje događati u budućnosti – vidjet ćemo vrlo skoro. Ali na Dan planeta Zemlje valja razmišljati o tome što nam znači priroda i kako sačuvati svako ugroženo stablo.