Hrvatska se sa svojom razinom razvijenosti, mjerenom BDP-om po stanovniku, nalazi na oko 60 posto prosječne razvijenosti EU-a (PPS) i u posljednjih se deset godina ta brojka nije znatnije promijenila. Najveća se promjena od tri postotna boda dogodila 2008. godine, kada je sa 63 posto pala na 60 posto u 2016. godini.

Podatci su to koje je objavila Hrvatska gospodarska komora uz napomenu da su brojne druge zemlje, s kojima se uobičajeno uspoređuje Hrvatska, znatno povećale postotak razvijenosti, a neke su i prestigle Hrvatsku, poput Poljske, Litve i Latvije.

Kako se nadalje navodi, regionalno Hrvatska ima nisku razinu razvijenosti jer se u cijelom istočnom dijelu zemlje bilježi vrlo nizak postotak prosječne razvijenosti EU-a. “Naime, četiri se slavonske županije, od njih pet, nalaze samo na trećini razvijenosti EU-a, tj. samo je u Osječko-baranjskoj županiji razvijenost na 46 posto razvijenosti EU-a. Važnost rješavanja problema slabe gospodarske razvijenosti slavonskih županija uočljiva je kroz postojanje Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, koji je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Osim slavonskih županija, problem slabe razvijenosti postoji i kod velikog broja drugih županija koje prema BDP-u nisu prestigle svoju razinu tog pokazatelja iz 2008. godine, odnosno samo je u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji BDP iz 2015. godine veći od onog iz 2008. godine”, navodi se u izvješću HGK-a.

U analizi su podatci za 2015. godinu Državnoga zavoda za statistiku o BDP-u po županijama te podatci Eurostata, jer su, kako ističu iz HGK-a, to posljednji dostupni podatci. Naime, podatci DZS-a redovito se objavljuju u veljači svake godine, i to s odmakom od tri godine, tj. u ovoj 2018. godini objavljen je podatak BDP-a za 2015. godinu.

- Bruto domaći proizvod je u 2015. godini na razini Republike Hrvatske iznosio 338,97 milijardi kuna, što je 2,3 posto više u odnosu prema 2014. godini i predstavlja najbržu dinamiku nominalnoga rasta još od 2008. godine, kada je nominalni rast iznosio 7,9 posto. Osim toga, u 2015. godini realnim rastom BDP-a od 1,6 posto prekinut je negativan trend kretanja realnog BDP-a, koji je kontinuirano trajao od 2009. godine. Prekidanje negativnoga trenda rezultat je prvih povoljnijih kretanja osobne potrošnje i investicija, dok je izvoz roba i usluga samo nastavio pozitivan trend započet 2013. godine. Promatrano prema županijama, spomenuti nominalni rast rezultat je povećanja BDP-a koje je zabilježeno u svim županijama, što nije uobičajen slučaj.

Naime, ostvareni nominalni godišnji porast BDP-a u svim županijama posljednji je put zabilježen još 2006. godine. Ipak, razina BDP-a u promatranoj godini manja je u odnosu prema onoj iz 2008. godine. Udjeli pojedinih županija u ukupnom BDP-u Hrvatske u 2015. godini ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu prema udjelima u 2014. godini. Tako je u najmnogoljudnijoj i površinom najmanjoj regiji Hrvatske, tj. u Gradu Zagrebu, ponovno ostvarena čak trećina ukupnoga BDP-a Hrvatske.

Taj podatak upućuje na postojanje velikih razlika među hrvatskim županijama, odnosno pokazuje prostornu koncentriranost hrvatskoga gospodarstva. Nešto objektivniji podatak, odnosno BDP po stanovniku, također pokazuje razlike u gospodarskoj razvijenosti regija Hrvatske. Naime, Grad Zagreb sa 141.379 kuna ima oko tri puta veći BDP po stanovniku u odnosu prema Virovitičko-podravskoj županiji (44.528 kuna), što čini znatnu razliku.