U svijetu od astme boluje približno 300 milijuna ljudi. Posljednjih 20-30 godina broj oboljelih od astme u svijetu raste, bez obzira na spol ili rasu, i očekuje se da bi u sljedećih 20 godina broj oboljelih mogao narasti za još 100 milijuna.

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja stvara probleme pri disanju. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se te postoje razdoblja u kojima nema simptoma astme. Uobičajeno do napadaja dolazi pri pogoršanju jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajući čimbenik, ili provokativni faktor astme.

Naslijeđe može igrati određenu ulogu u nastanku astme, ali postojanje astme u obitelji ne znači da ćete definitivno i vi, ili vaše dijete, oboljeti od astme. Temeljni mehanizam koji dovodi do simptoma astme složena je imunološka reakcija našega dišnog sustava na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju kemijski posrednici upale. Astmu dijelimo na alergijsku (egzogenu) i nealergijsku (endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razni fizikalni ili kemijski čimbenici.

Klasični simptomi napadaja astme su kašljanje, otežano disanje - zaduha i zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj. Prije početka napadaja astme može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol, ili podražajan kašalj. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi dišni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu, a govor postaje otežan, ili nemoguć. Kraj napadaja često je obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju između 2 i 4 sata ujutro. Često se prvi put javlja u djetinjstvu i zahvaća više dječake nego djevojčice. Najčešći tip astme je alergijska astma koja se javlja sezonski. Nastaje periodički, sezonskim otpuštanjem peludi s raznih biljaka. Možete istovremeno biti alergični na više biljaka pa imati smetnje u proljeće zbog peludi sa stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuću dijagnostiku i liječenje. Ako vaše smetnje traju tijekom cijele godine, ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje, moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano uz godišnje doba, kao što su to primjerice kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara, spore raznih gljivica, itd.

Dvije vrste lijekova pomažu u liječenju i kontroli astme. Jednu skupinu čine lijekovi za kontrolu bolesti - protuupalni ili temeljni lijekovi, a drugu skupinu čine lijekovi za kontrolu simptoma - bronhodilatatori. U liječenju astme važne su opće mjere koje u prvom redu uključuju izbjegavanje alergena i izvor onečišćenja, prestanak pušenja, bolje prozračivanje prostorija, održavanje stambene higijene i kontrola vlage, izbjegavanje aktivnosti na otvorenom te tuširanje nakon njih i stalna edukacija oboljelog. Edukacija se provodi s namjerom da bolesnik bolje upozna svoju bolest, njezine uzroke, lijekove i način uzimanja, da prepozna i procijeni težinu napada, da nauči metode samopomoći lijekovima, načinom disanja ili položajima tijela kako bi lakše i brže te sa što manje posljedica prebrodio pogoršanje bolesti.

Cilj liječenja astme je postići i održati dobru kontrolu bolesti bez simptoma, bez noćnog buđenja, bez potrebe za uzimanjem lijeka za lakše disanje, održavati normalnu razinu aktivnosti, uključujući tjelovježbu, održavati razinu plućne funkcije, spriječiti pogoršanja bolesti i komplikacije. Da bi se ovako stanje postiglo bolesnik mora svoju terapiju uzimati redovito, pravilno, izbjegavati kontakt s uzročnim faktorom svoje bolesti, redovito kontrolirati svoju plućnu funkciju kod kuće te redovito odlaziti na liječničke kontrole.