Europski parlament je na plenarnoj sjednici u četvrtak velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji. Hrvatska europarlamentarka, dr. Biljana Borzan, jedna je od autorica rezolucije koja analizira problem te Europskoj komisiji i državama članicama predlaže konkretne korake.

"Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215 tisuća slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu. To nažalost nije iznenađenje ako znamo da istraživanja pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među najvećima u svijetu. Zdravstvo je u nadležnosti država članica Unije, no recite to virusima i bakterijama. I oni uživaju slobodu kretanja po EU-u i Schengen im ništa ne znači. Upravo zato se EU mora više angažirati", kazala je Borzan.

Rezolucija osuđuje širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o cijepljenju koje potkapaju povjerenje javnosti te poziva Europsku komisiju i države članice da se jače angažiraju u suzbijanju dezinformacija. Nadalje, Parlament traži veću transparentnost u procesu ispitivanja cjepiva te informiranja o mogućim nuspojavama kako bi se uklonile bilo kakve sumnje u njihovu korist i učinke.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle godine nastavljen je pad cjepnih obuhvata u djece, koji je prisutan u posljednjih šest godina, a najveći je pad uočen kod cijepljenja u drugoj godini života MPR cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa, zatim DTP cjepivom protiv difeterije, tetanusa i hripavca te cjepivom protiv hepatitisa B. U Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a zaključuju kako je zbog kontinuiranog pada cjepnih obuhvata ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj.

Ako se pod hitno ne zaustavi trend pada cjepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije, ponajprije ospica, rubele, hripavca i mumpsa, upozorava se u izvješću.

Pad cijepljenja DTP cjepivom vidljiv je i prilikom docjepljivanja u petoj godini života. Obuhvat na razini Hrvatske iznosi 85,6 posto, no postoje velike razlike među županijama - od 41,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 97,4 u Virovitičko-podravskoj županiji.

Kad je riječ o MPR cjepivu, lani je obuhvat cijepljenja bio 89 posto, čime je nastavljen pad broja cijepljenih. Primjerice, 2016. godine obuhvati su prvi put pali ispod 90 posto, nakon više od 20 godina visokih cjepnih obuhvata, tj. nakon 1994. godine, kad su bili 89,9 posto.

Iako MPR obuhvati već šest godina padaju i pri upisu u školu, još su uvijek na visokoj razini i osiguravaju visoku razinu kolektivne zaštite školske djece od ospica, rubele i mumpsa, navodi se u izvješću.

Međutim, kod djece predškolske dobi iz godine u godinu povećava se udio osjetljivih zbog necijepljenja, što je realna opasnost za izbijanje epidemije, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima kao što su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.

Obuhvati također značajno variraju unutar županija. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji cjepni se obuhvati za primarno MPR cijepljenje kreću od 53,3 posto na Hvaru do 100 posto na Visu, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 40,8 posto u Dubrovniku do 80,5 posto u Metkoviću.

Obuhvat je niži i u Rijeci gdje iznosi 78,3 posto te Osijeku gdje je 80,7 posto, dok je viši nego godinu dana prije u Splitu (78 posto).

Cijepljenjima koja se provode u školskoj dobi još se uvijek postižu visoki cjepni obuhvati, što značajno pridonosi održavanju kolektivnog imuniteta. Kod docjepljivanja u osmom razredu osnovne škole protiv difterije i tetanusa na razini Hrvatske postignut je obuhvat od 94,4 posto, a razlike među županijama nisu toliko velike kao za cijepljenja u predškolskoj dobi.

Cijepljenjem protiv hepatitisa B u šestom razredu osnovne škole također se još uvijek postižu visoki cjepni obuhvati (96,3 posto) uz male razlike među županijama. Jedino cijepljenje koje ne pokazuje zamjetan trend pada obuhvata na razini Hrvatske je BCG, koje se provodi u rodilištima.

Europarlamentarci su pozvali Europsku komisiju da se angažira oko donošenja jedinstvenog kalendara cijepljenja u cijeloj Uniji te da uspostavi platforma za suradnju među državama članicama.