Svake godine 17. travnja obilježava se Svjetski dan hemofilije, a izabran je prema datumu rođenja Franka Schnabela koji je osnovao Svjetsku federaciju hemofilije. Prvi put ovaj dan obilježen je 1989. godine, a ovogodišnji moto mu je “Dijeljenje saznanja čini nas jačima”. Hemofilija je rijetka bolest o kojoj se zapravo i danas vrlo malo zna. Riječ je o naslijednom poremećaju zgrušavanja krvi, tj. u krvi osoba s hemofilijom nedostaju proteini koji kontroliraju sustav zgrušavanja. Njihov nedostatak dovodi do učestalih i dugotrajnih krvarenja. Obolijevaju samo muške osobe koje se rađaju s tim poremećajem, dok su žene (pre)nositeljice gena. Iznimno rijetko mogu oboljeti i žene i to samo ako njihov otac ima hemofiliju, a istodobno je i majka hemofiličar. Zato, s aspekta učestalosti u općoj populaciji, od hemofilije oboli jedan dječak na otprilike 10.000 novorođenčadi. Danas se kod djece preporuča i provodi profilaktičko uzimanje nadomjesne terapije, tj. intravenozno im se aplicira određena količina faktora koji im nedostaju.

Aplikacija faktora obavlja se svaka dva do tri dana te se kod takvog načina liječenja krvarenja događaju mnogo rjeđe, čime se štite i zglobovi, ali i ostali dijelovi tijela od oštećenja. Međutim, neke od osoba s hemofilijom razviju “inhibitore”, odnosno antitijela na faktor kojega primaju, organizam im počne prepoznavati terapiju kao strano tijelo te se počne boriti protiv nje i to u tolikoj mjeri da aplicirani lijek postane potpuno neučinkovit. Stoga su takvi bolesnici posebna vulnerabilna skupina u populaciji osoba s hemofilijom. Djeca koja su na taj način terapeutski zbrinuta mogu živjeti praktički normalnim životom. Društvo hemofiličara Hrvatske ima oko 250 članova, a djeluje u cijeloj Hrvatskoj. Pacijenti s ovom bolesti s osječkog područja terapije primaju u KBC-u Osijek N. Z. Eberhard