Objavljeno 12. travnja, 2018.
Pravobraniteljica navodi kako situacija u KBC-u Osijek nije zadovoljavajuća za djecu
U sjeni rasprava o nacrtu novog obiteljskog zakona objavljeno je, i poslano Saboru, izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2017. Kao i prijašnjih godina, pokazalo je da prava najranjivije skupine u društvu krše i roditelji, odnosno njima bliske osobe, ali i institucije. Roditelji zanemarivanjem te manipuliranjem u brakorazvodnim parnicama, a institucije nedovoljnom ekipiranošću, nestručnošću i presporim reagiranjem na dugogodišnje probleme.
Kako stoji u izvješću na 235 stranica, koje je pripremila pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević, u 2017. otvorena su 2502 nova predmeta, od kojih 1573 prijave povreda pojedinačnih prava djece te 929 općih inicijativa Ureda pravobraniteljice. Pojedinačnim povredama prava djece bilo je obuhvaćeno 1903 djece i 255 grupa djece. Kako navodi pravobraniteljica specijalizirana za prava djece, pojedinačne prijave, slično kao i prijašnjih godina, najviše su se odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi (329), zatim na povrede obrazovnih prava (310), na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja (285) te na zdravstvena prava (155). “Uz 1573 nove prijave, postupali smo i u 649 predmeta prenesenih iz prethodnih godina”, ističe Helenca Pirnat Dragičević.
Pravobraniteljici za djecu najviše su se obraćali roditelji (892), i to majke u 552 slučaja, očevi u 297, oba roditelja zajedno u 43 slučaja. Od institucija najviše je prijava stiglo od Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva, njih 93, koja je pravobraniteljici prijavljivala slučajeve odbijanja obveznog cijepljenja djece. “Sve dok postoje nedvojbeni stručni i znanstveni dokazi da korist od cijepljenja (sprječavanje bolesti, komplikacija i posljedica bolesti te smrti) nadmašuje rizike od cijepljenja (nastanak i posljedice nuspojava), pravo na cijepljenje smatra se pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu”, ističe, između ostalog, pravobraniteljica. Navodi se kako i dalje postoje problemi u ostvarivanju statusnih prava djece u slučaju roditeljskoga konflikta kad se oba roditelja zajednički skrbe o djeci. Oni posebno dolaze do izražaja u situacijama kad ne postoji suglasnost roditelja u vezi s prijavom djetetova prebivališta ili pohađanja škole.
Problem i u roditeljima
Povrede prava djece na život uz roditelje i roditeljsku skrb i ove su godine najčešći razlog obraćanja Uredu pravobraniteljice. Najviše tih prijava odnosilo se na ograničavanje ili oduzimanje prava na roditeljsku skrb, potom na uzdržavanje, a najviše na ostvarivanje sadržaja roditeljske skrbi. “Prijave najčešće dolaze od roditelja koji su u izrazitom međusobnom sukobu i odnose se na obitelji u kojima je dobrobit djece ugrožena”, stoji u izvješću. Pravobraniteljica navodi kako se u prijavama često izražava nezadovoljstvo radom institucija poput centara za socijalnu skrb i sudova. Trajna je slabost sustava nedovoljan broj stručnjaka zaposlenih u CZSS-ovima, što je temeljni preduvjet za njihove pravodobne intervencije i kvalitetan rad s obiteljima. Budući da je problematika s kojom se susreću složena, njihove kompetencije trebalo bi jačati kontinuiranim stručnim osposobljavanjem i supervizijom, smatra pravobraniteljica. Navodi se i kako je velik problem manipulativno ponašanje roditelja tijekom visokokonfliktnih razvoda s ciljem otuđenja djeteta od drugog roditelja. Iznimno je velik problem i dugotrajnost sudskih postupaka.
Kada je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, zabrinjava povećanje broja djece u institucijama, popunjenost kapaciteta u jedinicama domova koji se skrbe o djeci najniže dobi (0 - 3 godine), nepostojanje dovoljnog broja udomiteljskih obitelji i drugo. “Posebno smo zabrinuti zbog povećanja broja djece u institucijama, u kojima ih je na dan 31. prosinca 2017. bilo 818, za razliku od 2016., kad se u institucijama nalazilo 787 djece i mladih”, ističe se u izvješću.
Porazne brojke
Porazan je i broj posvajanja. Prema podatcima Ureda pravobraniteljice, iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i centara za pružanje usluga u zajednici lani je posvojeno samo 18 djece, od koje 15 mlađe od sedam godina, što je četvero djece manje nego u 2016. godini.
Ured pravobraniteljice godinama se zauzima i za humanizaciju uvjeta u kojima se liječe djeca oboljela od malignih bolesti te osiguranje dovoljnoga broja stručnjaka. “Proteklih godina znatno su poboljšani uvjeti liječenja djece na hematoonkološkim odjelima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a situacija u KBC-u Osijek nije zadovoljavajuća”, navodi pravobraniteljica.
Dijana PAVLOVIĆ
Helenca Pirnat Dragičević
pravobraniteljica za djecu
Stvaranje boljih uvjeta za djecu nije ni lako ni jednostavno
Svjesna sam činjenice da rješenja u konkretnim slučajevima povrede dječjih prava u pojedinim segmentima života djece, ali i u stvaranju uvjeta za njihov bolji život u Hrvatskoj, često nisu ni laka ni jednostavna. U pronalaženje tih rješenja potrebno je uložiti veliku energiju i trud, a da bi se ostvarili potrebni pomaci, nužan je veći i ozbiljni angažman svih institucija, ali i svih članova društva koji, svatko na svoj način, mogu pridonijeti rješavanju postojećih problema, istaknula je u izvješću Helenca Pirnat Dragičević.
Prošle godine 285 prijava za nasilje i zanemarivanje djece
U 2017. bilo je 285 prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci, kojem je bilo izloženo ukupno 395 djece. Od toga su se 203 prijave odnosile na nasilje nad djecom, a 82 prijave na zanemarivanje djece. Najviše prijava, njih 31, odnosilo se na psihičko zlostavljanje djece u obitelji kad je dijete izloženo ili svjedoči konfliktu roditelja ili drugih odraslih osoba odnosno članova šire obitelji. “U sklopu problematike zanemarivanja, godinama pratimo policijska izvješća o broju djece mlađe od 16 godina zatečene u nedopuštenim noćnim izlascima u vremenu od 23 do 5 sati bez pratnje roditelja ili druge odrasle osobe od njihova povjerenja. U odnosu prema prethodnim izvještajnim razdobljima vidljivo je znatno smanjenje tog broja, za 25,9 posto”, navodi pravobraniteljica za djecu.