Grabljanje otpadaka s travnjaka, čišćenje suhih izbojaka trajnica, čišćenje povrtnjaka od prošlogodišnjih ostataka, grabljanje voćnjaka..., sve su to radovi koje je moguće obavljati čim zapuše proljetni vjetar i osuši površinske dijelove biljaka. Sve skupljene biljne otpatke treba kompostirati izuzev bolesnih listova i trulih plodova.

Da bi voćke redovito rađale što zdravije plodove, treba ih orezati tako da do svakog lista dođe što više zraka i sunca. Izrezati treba sve suhe i polomljene grane, guste u unutrašnjost krošnje usmjerene grane, stare i iscrpljene rodne grančice i prorijediti krošnju. Orezivanje plantažnih voćnjaka je veoma stručan posao i njega treba prepustiti stručnjacima voćarima. Voćari amateri trebaju izrezivanjem gustih grana osvjetliti krošnju.

Grmlje koje cvjeta u proljeće (forzicija, japanska dunja i dr.), orezuje se tek iza cvatnje prorjeđivanjem, odnosno izrezivanjem do tla starih tamnijih grana. Grmlje koje cvjeta ljeti i ujesen (hibiskus, ruže) se orezuje sada također prorjeđivanjem, odnosno izrezivanjem do tla starih gustih grana. Grmovi iza orezivanja trebaju biti rastresiti, da im je krošnja zračna. Orezivanje u kugle je potpuno pogrešno, jer time uništavamo specifičnosti svake vrste grmlja, umanjujemo cvatnju te životni vijek grmlja.

Ruže čajevke treba orezivati nisko, na tri do pet pupova na prošlogodišnjim izbojima. Stare tamnije izboje izrezujemo nisko da se prozrači grm. Ruže penjačice orezujemo tako da izrežemo stare tamnije grane. Odrežemo polomljene i guste grane. Duge grane penjačica povezujemo na oslonac.

Suhe dijelove trajnica treba odrezati i kompostirati, a guste busenove trajnica koje cvjetaju ljeti i kasnije treba izvaditi i dijeljenjem busena razmnožiti te proširiti gredicu trajnica ili višak pokloniti nekome.

Sve do sredine svibnja ne treba žuriti sa sadnjom jednogodišnjeg, na mraz osjetljivog sezonskog cvijeća, nego umjesto toga na balkone i u vrtove saditi dvogodišnje sezonsko cvijeće kao što su maćuhice, tratinčice, spomenak i ukrasni jaglaci.

Kada se tlo prosuši, treba ga pripremiti za sadnju i sjetvu povrća. Prilikom obrade dobro je dodati dva do tri kilograma komposta ili zrelog stajnjaka po kvadratnom metru, posebice ako želimo proizvoditi organsko povrće. Gredice treba da su u ravnini tla, a uzdignute samo tamo gdje su vlažni povrtnjaci.

Kada se tlo ugrije na osam do 10 C mogu se se sijati peršun, mrkva, špinat, salata, rotkvica. Travanj je optimalan za proljetnu sadnju drvenastih biljaka. Veliki je izbor u rasadnicima, kao i u vrtnim centrima i poljoprivrednim ljekarnama. Kupovati treba atestirane sadnice, posebice voćke kako bismo bili sigurni koju vrstu i sortu sadimo i na kojoj podlozi, jer od toga zavisi razmak sadnje. Listopadno drveće najpoželjnije je saditi na jugozapadnoj strani, jer tako dobijemo poželjnu popodnevnu sjenu. J.Kn.