Sve je više pritužbi vinara kako se hrvatska vinska industrija suočava sa strukturalnom krizom, točnije sa sve većim manjkom radne snage. Pretpostavke kažu kako kronično nedostaje najmanje 800-tinjak radnika nužnih za vinogradarske i vinarske poslove i to samo na području Istre, te još na stotine u ostalim dijelovima Hrvatske. Inače, valja navesti da taj problem nije specifičan samo za Hrvatsku. U cijeloj Europi osjeća se nedostatak radnika u toj branši, tako da je uvoz radne snage iz drugih zemalja za europsku vinsku industriju već godinama uobičajen postupak. Primjerice, u talijanskim vinogradima i vinarijama radi vrlo mnogo stranaca, a hrvatski bi vinari, uz sezonce iz Bosne i Hercegovine, rado vidjeli i one iz Srbije, pa čak i Albanije i Makedonije. Ako demografski kolaps bude nastavljen, hrvatska vinska industrija uskoro će se morati osloniti na stranu radnu snagu.

Kad je riječ o tom problemu, glasnije su o tome prvi počeli pričati istarski vinari, tvrdeći kako su u potragu za radnom snagom odlazili prema Slavoniji i Baranji, ali je i u njima sada manje ljudi. Zbog sve masovnijih odlazaka s istoka Hrvatske, prazni se slavonski bazen sezonske radne snage. Stoga od Vlade RH traže izdavanje radnih dozvola za strance koji bi obavljali te vrste poslova, po uzoru na 4600 odobrenih radnih dozvola za strane radnike u hotelskom i ugostiteljskom sektoru. Sudeći prema izjavama baranjskih vinara i vinogradara, ne susreću se samo Istrijani s takvim problemima.

- Do prije dvije-tri godine nekako je išlo, ali postaje sve teže i teže. Rezidbu nekako obavimo, no bojim se da ćemo se s problemima u berbi grožđa vrlo brzo susresti - priča Lajoš Kolar, vinar i vinogradar iz Suze, napominjući kako je sve češća tema razgovora nabava stroja za berbu grožđa. Nekoliko vinara s područja Suze i Zmajevca, naime, već se godinu-dvije priprema na odlazak na neki od većih sajmova vinogradarske opreme kako bi se na licu mjesta uvjerili u tehničke karakteristike takvih strojeva.

- Hoćemo li ga kupiti zajedničkim sredstvima ili će ga kupiti samo jedan od nas, pa ga uslužno iznajmljivati, stvar je dogovora. Činjenica je da berbe idu sve teže i teže. U mom slučaju, za berbu angažiram sezonsku radnu snagu, ali je riječ o starijim ljudima koji za koju godinu više neće moći raditi, dok mladi u berbu jednostavno ne žele - žali se Kolar.

Za sve krivi socijalnu politiku i sustav socijalnih davanja. Tvrdi kako je naš sustav takav da ne potiče rad, nego dijametralno suprotno - nerad.

- Kada se zbroje sva primanja pojedinaca, nije ni čudno da neće ići obavljati fizičke poslove - kaže, priznajući da ima i onih kojima je pomoć stvarno potrebna. Bar za sada nije razmišljao o uvoznoj radnoj snazi.

Slično razmišlja i Slavko Kalazić, predsjednik najveće baranjske udruge vinara i vinogradara - Baranjsko vinogorje iz Kneževih Vinograda.

- Uz iseljavanje s ovih prostora, socijalna politika jedan je od glavnih krivaca za nedostatak radne snage, s čime se sve češće susrećemo - priča Kalazić, napominjući kako su prošle godine do svježe radne snage dolazili na razne načine. Jedan od njih, objašnjava, povećanje je satnice s 15 na 17 kuna, ali se s takvim načinom obračuna nisu slagali oni snažniji i sposobniji, koji bi radije plaćanje po kilogramu ubranog grožđa. Kako bilo da bilo, misli Kalazić, do problema s radnom snagom sigurno će doći jer mladi jednostavno bježe iz vinograda. Slaže se s uvođenjem radnih dozvola za strance.

- Nama bi, primjerice, idealan bio uvoz radne snage iz Vojvodine. Ne bi im bio potreban smještaj, nego bi na posao i kući odlazili automobilima, pa čak i biciklima - ističe Kalazić.

O manjku zainteresiranih za rad u vinogradima, posebice za berbu grožđa, svjedoče i u Belju. “Unatrag nekoliko godina primjećujemo manji broj zainteresiranih sezonskih radnika iz mlađe populacije, no mi smo do sada uspijevali pokriti naše potrebe sezoncima s iskustvom”, kažu u Vinima Belje, jednom od najvećih hrvatskih proizvođača vina sa 650 hektara vlastitih vinograda.

Budući da je do berbe preostalo još približno pet mjeseci, u ovom trenutku teško mogu prognozirati koliko će se ljudi javiti za sezonski rad u berbi grožđa. Dodaju kako je u vinogradima Belja završena ovogodišnja rezidba, za koju su angažirani zaposlenici koji već dugi niz godina rade na sezonskim poslovima u Belju.

Nedostatak radne snage postoji i u Vinariji Feravino, a pojavio se prije dvije godine.

- Najstariji stalni radnici odlaze u mirovinu, a novi koji dođu na njihovo radno mjesto rade nekoliko mjeseci i odlaze uglavnom u inozemstvo - kaže Jenette-Marija Šimić iz marketinga Feravina.

U feričanačkim vinogradima tijekom cijele godine radi trideset radnika, a dvadesetak ih se angažira u sezoni berbe grožđa. Sezonski rad traje od pet do devet mjeseci, ovisno o obujmu posla. Angažirani su domaći radnici, i to s područja Feričanaca i okolnih mjesta.

- Najveći problem je berba grožđa u kojoj je primjetan manjak radne snage te unatoč povećanju cijene berbe odaziv nije očekivan - napominje Jenette-Marija Šimić.

Feravino ima oko 160 hektara nasada vinove loze dislociranih na tri lokaliteta, i to u Feričancima, Zoljanu te Ceremošnjaku. Svi lokaliteti smješteni su na obroncima Krndije i podijeljeni na manje mikrolokalitete odvojene šumom.

Damir Risek, direktor Đakovačkih vina d.d., kaže kako je situacija i kod njih slična kao u Istri, a možda će, dodaje, biti još i gora s obzirom na demografska kretanja i starost stanovništva.

- U Slavoniji će to biti gorući problem u idućem razdoblju. Već sada imamo problem sa stalnom radnom snagom koja prvenstveno radi u vinogradima ručni dio radova, dok se u samom podrumu i punionici donekle uspijevamo pokriti - navodi Risek.

Problem je, kaže, radna snaga u svim segmentima, od kvalificirane do visoko kvalificirane.

- Kadar je gorući problem, ne samo naše vinarije nego, čini mi se, svih. Kada među sobom razgovaramo u branši, svi govore o istom problemu. To je nešto za što smo se svi nadali da će nas zaobići, ali, na žalost, neće. U berbi se to posebno manifestira jer odjednom trebate više radne snage, i to je strahovit problem - sa žaljenjem konstatira Risek.

- Mi radimo na vaučere, na markice, radnici imaju sve plaćeno, poreze i doprinose, isplatu smo skratili s mjesečne na tjednu, ali jednostavno nema radne snage. Mlađi ljudi koji su se inače zapošljavali kod nas sebi su našli nekakva rješenja, manje-više napustili ovaj kraj, a i ovi koji su ovdje definitivno si traže bolje mjesto pod suncem - zaključuje direktor Đakovačkih vina.

- Gdje je rješenje? Sad smo u projektu podizanja novih nasada i odmah ih planiramo na što većem stupanju mehanizirane obrade, da što manji bude udio ručnog rada. Tu vidimo nekakvo rješenje po pitanju vinograda. Glede kadra definitivno ćemo ga tražiti odmah nakon fakulteta, uzimati pripravnike i probati filtrirati kadar. S tim da, pokazalo nam je iskustvo, kad ih se nauči raditi, odlazi dalje - ističe Risek.

Đakovačka vina, kaže, trenutno imaju oko 280 hektara vlastitih vinograda i oko 250 hektara u kooperaciji. - Čak i kooperanti, gdje su vinogradi sađeni na njihovo ime i prezime, imaju problem. To su mali OPG-ovi koji proizvode grožđe za Đakovačka vina i imaju osipanje radne snage. To bi trebala biti obiteljska gospodarstva gdje bi svi trebali raditi u vinogradu, no i njima se u obiteljima osipa ta struktura. I kod njih su problemi veliki - sa žaljenjem zaključuje Risek.