Objavljeno 23. ožujka, 2018.
Nova Brazda zamišljena je kao jaka regionalna seljačka udruga za Slavoniju
ĐAKOVO - Poljoprivrednici Đakova i okolice pamte ju po organiziranju brojnih prosvjeda – za dodjelu državne zemlje, za povratak pravne osobnosti đakovačkoj Državnoj ergeli, protiv gašenja ispostave Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je lani ponovno otvorila svoja vrata u ovome gradu… Dizala je glas za plavi dizel, isplatu potpora… Riječ je o Udruzi poljoprivrednika i obrtnika Brazda koja je službeno ugašena 2014./2015., i od tada Đakovo, srce žitnice, nema svoju seljačku udrugu. No, najave su, a održano je već i nekoliko inicijalnih sastanaka, sljedeće: Brazda se vraća na poljoprivrednu, udružnu scenu. Potvrdio nam je to jedan od inicijatora, Saša Markić, stočar iz Đurđanaca, kao i njezin bivši predsjednik Matija Brlošić koji je odnedavno i bivši šef Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Brlošić odbacuje poklapanje vremena iniciranja ponovnog osnutka Brazde i trenutka kada je morao napustiti čelnu fotelju HPK.
Dugovala za smeće
– Samo pomažem u osnivanju Brazde, neću biti predsjednik ni na bilo kojoj drugoj funkciji, samo član. Netko drugi neka ju vodi - kaže Brlošić, sada član Upravnog odbora Komore. Brazda je, podsjeća, ugašena, likvidirana, nakon što je završila u stečaju i to zbog duga od 1700 kuna za odvoz smeća, a kao tadašnji korisnik prostora u Jelačićevoj 65.
A Brazda se u svojih deset godina djelovanja bila nametnula kao sugovornik koji se sluša u nagomilanoj problematici poljoprivrede i sela, često iznosivši stavove na pressicama, u drugim javnim istupima te organiziravši svoje ili podupirući seljačke prosvjede u zajedništvu s drugim udrugama. Na lokalnim izborima za Gradsko vijeće Đakova 2005. čak je izišla i s vlastitom listom, no za ulazak u GV nedostajalo joj je, kaže Brlošić, 30-ak glasova. No dugo vremena nema seljačkih prosvjeda, ni (novih) udruga, izuzev Udruge OPG-ova Život, koja djeluje na razini cijele RH. U tome i jest kvaka. Saša Markić kaže kako je nova Brazda zamišljena kao jaka, ozbiljna regionalna seljačka udruga za Slavoniju. I njene specifičnosti s kojima se nose njeni ratari i stočari, cijela slavonska poljoprivreda.
I profesionalci
- Namjera je zaposliti i profesionalce u udruzi, imati pravnika, agronoma… - kaže Markić, najavljujući kako će osnivačka skupština uslijediti poslije Uskrsa. Brazda se vraća na scenu u trenutku kada je pred hrvatskom poljoprivredom niz za nju krovnih zakona – Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji raspolaganje državnom zemljom ponovno vraća lokalnoj samoupravi, Zakona o OPG-ima, Zakona o HPK-u…
- Da, upravo je jedan od osnovnih razloga što ponovno osnivamo Brazdu dodjela državne zemlje - ističe Markić.
A raspodjela državnih tabli za područje grada Đakova vruće je i krajnje osjetljivo pitanje već godinama; za nju se ovdje često dizala kuka i motika, a Đakovo u vezi s tim pitanjem postalo grad slučaj, pa će ova problematika, sada kada je opet spuštena na lokalnu razinu, biti veliki ispit za novu gradsku vlast, ali i novu Brazdu.
– Želimo se boriti za svoje interese kroz svoju, jaku, ozbiljnu udrugu. Ovako, sada nama zakone donose drugi. Interes za Brazdu je velik, samo na prvom sastanku okupilo se više od stotinu ljudi - kaže Markić.
- Đakovština je specifična prema mnogočemu pa je potreban glas upravo iz nje - kaže nekadašnji “brazdaš” sa željom da to ponovno bude Željko Fabric.
- Brazda je imala svoje dobre pozicije, pa i do Zagreba. Sada, kao regionalna udruga, bavila bi se brojnim regionalnim problemima – osim poljoprivrednim zemljištem, problemima u proizvodnji, zapuštenim poljskim putovima, kanalima, infrastrukturom na selu… - kaže Brlošić, podsjećajući da se ova udruga bavila i humanitarnim radom poput akcije skidanja pšenice mnogočlanoj obitelji iz Đurđanaca koja je ostala bez oca.
Suzana ŽUPAN
Baranjska brazda likvidirana zbog kazne za prosvjed 2015. godine
Po uzoru na đakovačku, bila je osnovana i Baranjska brazda, koja je također doživjela sličnu sudbinu, njen sada već bivši predsjednik Petar Pranjić kaže da je razlog tome novčana kazna za njenu prosvjednu kolonu traktora iz 2015., koju je policija zaustavila kod Portanove.
- Nismo je mogli isfinancirati i likvidirani smo u roku od 90 dana. Osobno sam platio 3000 kuna troškova. Pozdravljamo ponovni osnutak Brazde, jer i sami razmišljamo o tome, novo ime je nevažno, može i “Suha šljiva”, samo da se pozabavimo problemima u poljoprivredi. I sad sam (prekjučer, nap.a.) na sastanku vezanom uz Agrokor i Belje… - kaže Pranjić.