Samo u 2017. godini Zavod za stanovanje Osijek, pod čijim je upravljanjem 1578 stambenih zgrada, pokrenuo je postupak prisilne naplate prema čak 1350 vlasnika stanova zbog neplaćanja pričuve. Iako među dužnicima ima suvlasnika različitih profila, pojedinci mahom pričuvu ne plaćaju, jer im u moru neplaćenih računa za režijske troškove ona ne predstavlja prioritet. Njima se, kažu iz Zavoda, nastoji izići ususret planom obročne otplate dugovanja.

No, najviše muka zadaje jedan, najveći dužnik - Republika Hrvatska - protiv kojeg je iz Zavoda lani pokrenuto čak 230 postupaka prisilne naplate dugovanja.

- Pod upravljanjem Zavoda za stanovanje Osijek trenutačno je oko 400 državnih stanova od kojih se za čak polovinu ne plaća pričuva te se moraju pokrenuti postupci prisilne naplate. Iako nam je naplativost dugovanja putem ovrha 90 posto, upravo se najviše mučimo s prisilnom naplatom duga od države. Tu je riječ je o dugotrajnim potraživanjima do kojih dolazimo u postupcima koji traju i po dvije godine za svaki stan. Moram napomenuti kako u tom vremenu najviše problema imaju suvlasnici zgrada u kojima se nalaze takvi stanovi. I to u situacijama kada, primjerice, u jednoj zgradi ima i po četiri ili pet državnih stanova za koji se plaća pričuva. Oni koji uredno plaćaju jedva uspijevaju pokriti redovite troškove održavanja zgrade i na zajedničkom računu im ostaju ili minimalna sredstava, ili ništa za ulaganja - kaže Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje Osijek.

Iako mnogi građani misle kako računi za pričuvu pripadaju među režijske troškove s jednogodišnjom zastarom - tomu nije tako. Zastara za troškove pričuve iznosi tri godine, a generalna kontrola naplativosti unutar Zavoda provodi se svakih šest mjeseci. Prvu obavijest o dugovanju neplatiše mogu očekivati već nakon šest mjeseci od nastaloga duga. Ako se u tom trenutku dugovi ne podmire, ovrha slijedi već u idućem kontrolnom razdoblju. I. Solar