Svake godine 24. ožujka obilježavamo Svjetski dan tuberkuloze, posvećen zaraznoj bolesti koja je tijekom povijesti odnijela milijune života, a i danas ostaje jedan od gorućih problema.

Na taj dan 1882. godine dr. Robert Koch je u Berlinu objavio otkriće uzročnika tuberkuloze – Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza prati čovječanstvo tijekom cijele povijesti. Materijalni dokazi bolesti nađeni su u kostima prapovijesnih ljudi iz 4000. godine prije Krista te egipatskih mumija koje datiraju iz 2400. godine prije Krista. Godine 1882. dr. Robert Koch otkriva uzročnika tuberkuloze, a 1900. godine francuski znanstvenici Albert Calmette i Camille Guerin počinju svoj rad na stvaranju soja ove bakterije koji će u čovjeka stvoriti imunitet bez izazivanja bolesti, tj. prvom cjepivu protiv tuberkuloze, danas poznatom kao BCG (be-se-že). Gotovo 20 godina nakon početka ovih istraživanja, 1921. godine, cijepljena je i prva osoba. Radilo se o novorođenčetu čija je majka umrla od tuberkuloze nekoliko sati nakon porođaja. Novorođenče je dobilo oralno cjepivo, nije razvilo bolest, niti su se javile neželjene reakcije na samo cjepivo. Time je otvoren put preventivnom cijepljenju protiv tuberkuloze kojim se i danas uspješno sprječava bolest i smrtni ishod u ranoj dječjoj dobi. Bolest se uspješno počinje liječiti tek od 1946. godine otkrićem i masovnom primjenom antibiotika streptomicina.

Procjenjuje se da je između 2000. i 2013. godine, zbog boljeg pristupa dijagnostici i lijekovima, spašeno 37 milijuna života. Međutim, unatoč cijepljenju i primjeni antibiotika, tuberkuloza je i dalje gorući javnozdravstveni problem s devet milijuna novooboljelih (od toga 550.000 djece) i 1,5 milijuna umrlih u 2013. godini, što ju čini drugim najvećim ubojicom na svijetu, nakon HIV-a. HIV pozitivne osobe pod većim su rizikom od obolijevanja od tuberkuloze od ostatka populacije. Godine 2013. trećina svih HIV pozitivnih osoba bila je inficirana uzročnikom tuberkuloze, a 360.000 ih je umrlo. Trećina svjetske populacije (dvije milijarde ljudi) zaražena je uzročnikom tuberkuloze. U svijetu je 2013. godine oko 480.000 ljudi razvilo oblik tuberkuloze koji je otporan na jedan ili više antituberkulotika (antibiotika kojima se liječi tuberkuloza), što je veliki izazov i problem jer se mogućnosti liječenja smanjuju. Smatra se da zdravstvenom sustavu godišnje promakne oko tri milijuna oboljelih osoba kojima se ne postavi dijagnoza, ne liječe se ili se ne registriraju kao oboljeli. Mnogi od njih će umrijeti, biti pogrešno dijagnosticirani, ali većina će predstavljati opasnost za zajednicu jer će nastaviti inficirati osobe s kojima su u kontaktu. Smatra se da bolesnik koji boluje od neprepoznate i neliječene aktivne plućne tuberkuloze godišnje zarazi oko deset osoba.

U Hrvatskoj od sredine 50-ih godina dvadesetog stoljeća imamo stalni pad broja novooboljelih do razdoblja Domovinskog rata koji je obilježen stagnacijom. U posljednjih deset godina bilježimo značajan pad broja novooboljelih. I naša županija prati trend pada broja oboljelih kao i ostatak Hrvatske. Godine 2013. u našoj županiji bilo je 38 novih slučajeva tuberkuloze.

Kampanja potiče ljude diljem svijeta na pozitivne promjene koje će omogućiti svakoj osobi pristup dijagnostici i terapiji te na taj način spriječiti širenje te bolesti. Ciljevi globalne strategije otkriti su najmanje 70 posto oboljelih od tuberkuloze u svijetu (do sada oko 37 posto), izliječiti najmanje 85 posto oboljelih i svake godine povećati za milijun broj osoba koje će biti obuhvaćene terapijom. Svjetski dan tuberkuloze je trenutak koji nas podsjeća da je tuberkuloza, iako već dama u godinama, i dalje prisutna u našoj zajednici i svatko od nas mora biti svjestan bolesti koja pogađa nas, naše obitelji, prijatelje, a ne samo nepoznata lica tisućama kilometara daleko.

Prof. dr. sc. Karlo KOŽUL, dr. med., voditelj Službe za epidemiologiju, ZZJZ Osječko-baranjske županije