Na međunarodnom Zagrebačkom sigurnosnom forumu koji je počeo u petak, glavna je tema prepoznavanje i suočavanje s izazovima iz domena cyber i energetske sigurnosti te različiti oblici hibridnog sukobljavanja i ratovanja kako bi se organizirale i preventivno zaštitile kritične infrastrukture. Organizatori dvodnevnog međunarodnog sigurnosnog foruma u Zagrebu su Institut za istraživanje hibridnih sukoba i Udruga sv. Juraj.

Predsjednik Instituta Gordan Akrap istaknuo je da su kritična infrastruktura svi objekti, sustavi i procesi o kojima ovisi učinkovitost države i bez kojih u određenom segmentu država ne bi mogla funkcionirati. Zakon o kritičnoj infrastrukturi definira 11 sektora u kojima, kroz razna mjerila, definira kritičnu infrastrukturu, primjerice u slučaju raznih havarija, izlaganju sigurnosnoj ugrozi, razmjerno većem broju poginulih i ozlijeđenih osoba u nekoj situaciji, u slučaju gospodarske ili financijske štete te utjecaju na percepciju ljudi o nemogućnosti i nesposobnosti tvrtki, institucija ili države da se suoče sa sigurnosnim izazovima. Prema tim mjerilima trebalo bi definirati kritičnu infrastrukturu u Hrvatskoj, a to je ozbiljan proces i zahtijeva promišljanja, iskustvena, profesionalna i znanstvena. To može biti temelj na kojemu se može graditi učinkovita i sigurna budućnost hrvatske države, istaknuo je Akrap.

U Hrvatskoj ima hibridnog djelovanja, operacija i utjecaja, a naša je država tome izložena, jer se kao članica EU-a i NATO-a pozicionira u sigurnosnom sustavu i definirala je svoje nacionalne interese, rekao je. Naveo je primjere Agrokora, LNG terminala, istupe ruskog i američkog veleposlanika, rasprave na relaciji Hrvatska - Srbija oko nedavne izložbe o kardinalu Alojziju Stepincu u UN-u koju procjenjuje kao “čist primjer operacije pokušaja utjecaja”.

Loše isplanirane operacije utjecaja uvijek se kao bumerang vrate onome tko ih je inicirao, procijenio je. Akrap ne isključuje ni mogućnost medijskog hibridnog djelovanja u Hrvatskoj, a smisao suočavanja s tim djelovanjem, naglasio je, jest sagledavanje konzistentnosti, vjerodostojnosti i potpunosti informacija koje se iznose u javnosti. Ima medija koji šire određene dezinformacije, svjesni ili nesvjesni posljedica, drži Akrap.

Republika Hrvatska nalazi se na prostoru koji je geostrateško sjecište različitih interesa, a nekadašnji hladni rat, odnosno specijalni rat, danas se naziva hibridnim djelovanjem ili sukobom, dodao je.

Hibridni rat podrazumijeva i prijetnju oružanim sredstvima, kao što je to bilo nakon 1988. i 1989. godine, u hrvatskom Domovinskom ratu, kada je Hrvatska također bila izložena raznim informacijskim, medijskim, političkim i financijskim operacijama, kojima je bio cilj zaustaviti promjene u Republici Hrvatskoj te srušiti novu hrvatsku demokratsku vlast, podsjetio je. Kada se to nije uspjelo, krenulo se oružanom silom na Republiku Hrvatsku i to je pravi primjer pravog hibridnog rata, naglasio je Akrap. H