Potaknuti niskom stopom rasta realnog BDP-a u posljednjem tromjesečju 2017. godine, oporavkom uvoza te neizvjesnostima vezanim uz proces restrukturiranja Agrokora, istraživači Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju usporavanje stope rasta BDP-a od 2,7 posto u ovoj te dodatno blago usporavanje rasta na 2,6 posto u 2019. godini.

Najveći doprinos rastu BDP-a ove će godine davati domaća potražnja. Gotovo dvije trećine rasta BDP-a u ovoj godini generirat će realna potrošnja kućanstava koja će nastaviti rasti, ponajviše zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća te niskoj inflaciji. “Uzme li se u obzir i povećanje transfera braniteljima, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 3,1 posto na godišnjoj razini. Ipak, s nestajanjem efekata rasta plaća i zaposlenosti u sljedećoj godini, rast potrošnje će također usporiti, i to na 2,7 posto. Time će doprinos potrošnje kućanstava rastu BDP-a s prošlogodišnja dva postotna boda u ovoj godini pasti na 1,7 te u 2019. na 1,5 postotnih bodova”, stoji u analizi.

S obzirom na snažan rast poreznih prihoda, posebice prihoda od PDV-a, stabilizaciju javnih financija, ali djelomično i zbog uspješnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, državna potrošnja u ovoj godini mogla bi ubrzati rast, i to na 2,2 posto. Uzme li se u obzir i najavljeno ukidanje i smanjenje određenih parafiskalnih nameta kao i najava smanjenja stope PDV-a, u idućoj bi godini pad poreznih prihoda mogao utjecati na usporavanje stope rasta državne potrošnje. Ekonomski institut stoga očekuje rast državne potrošnje od 0,9 posto u 2019.

Navodi se i kako je niska stopa rasta investicija od samo 1,7 posto u četvrtom tromjesečju prošle godine dovela do neočekivano niske stope rasta investicija u cijeloj prošloj godini. Stručnjaci EIZ-a dodaju kako razlozi za usporavanje ponajprije leže u izostanku važnih reformi te nepovoljnim uvjetima poslovanja, nešto sporijoj realizaciji najavljenih projekata te u padu investicijske aktivnosti u poduzećima opterećenim Agrokorovim procesom nagodbe i restrukturiranja. “S obzirom na to da se rok nagodbe za Agrokor pomaknuo prema sredini godine, puni potencijal investicija bit će smanjen i u ovoj godini. Ipak, stopa rasta investicija u ovoj godini mogla bi biti nešto viša, 3,9 posto, jer će joj potporu dati smanjenje parafiskalnih nameta, niski troškovi financiranja te visoke profitne stope u prošloj godini koje bi bar djelomično mogle biti reinvestirane”, ističe EIZ. Pod pretpostavkom implementacije Agrokorova restrukturiranja, ostvarenja najavljenih javnih investicija te ubrzanja korištenja EU fondova, očekuje se rast investicija od 4,3 posto u 2019. godini.

Stručnjaci EIZ-a očekuju kako će u ovoj godini rast izvoza iznositi 5,6 posto, a u sljedećoj 5,3 posto. Navode i kako bi uvoz mogao dodatno ubrzati, i to na 7,4 u ovoj i 7,5 posto u 2019. godini. Očekuju i da bi proračun mogao završiti malim deficitom od oko 0,4 posto BDP-a.

“Brojni rizici poput proširenja braniteljskih prava, potencijalno nižih poreznih prihoda od poreza na dobit povezanih s krizom u Agrokoru, kao i mogućih državnih obveza iz budućih sudskih sporova vezanih uz Agrokor mogu ugroziti trenutno povoljno stanje javnih financija. Osim toga, teško je očekivati da će planirana funkcionalna integracija bolnica u ovoj godini uspjeti riješiti nakupljenih osam milijardi kuna dugova u zdravstvu, što ovaj sektor čini najvećom prijetnjom stabilnoj putanji javnih financija”, stoji u analizi EIZ-a.

Navodi se kako će usporiti i pad nezaposlenosti, ponajviše zbog smanjivanja intenziteta emigracije, pa bi stopa nezaposlenosti u ovoj godini mogla iznositi 10,5 posto te se dodatno smanjiti na 9,7 posto u sljedećoj godini. Nezaposlenost bi mogla biti veća ako dođe do znatnijeg otpuštanja radnika zbog restrukturiranja Agrokora kao i reforme javne uprave najavljene za sljedeću godinu.

EIZ očekuje da će u ovoj godini cijene hrane imati negativan utjecaj na stopu inflacije, dok će cijene energije djelovati u suprotnom smjeru.