Sve je više lokacija u Osijeku na kojima je, prema tvrdnjama sve većeg broja vlasnika pasa, razasut otrov! Istodobno, veterinari se bore spasiti život pasa koji su otrov pojeli. Njihovi su vlasnici na društvenim mrežama objavili fotografije bijelog praha na Zrinjevcu, u Ulici Hrvatske Republike, na Gornjodravskoj obali i na brojnim drugim mjestima u gradu.

Prema mišljenju veterinara, otrov je, a sumnjaju na Dikumarol, vrlo otrovan i za ljude. Stoga je više nego alarmantno što je otrov razasut i u blizini frekventnih dječjih igrališta!

- Ni jedan osječki veterinar nema mogućnost odraditi dijagnostiku otrova, jer je to kompleksan i skup postupak. Dijagnostika traži slanje krvi životinje ili mamca u posebni laboratorij. No po simptomima koje imaju psi koji su nam pristigli prepoznajemo Dikumarol, otrov koji je sad već treća generacija. Svaka nova generacija lijeka bolja je od prethodne, jer manjom količinom pruža dužu odgodu, pa je tako i s ovim otrovom – upozorava dr. vet. med. Goran Spasovski, vlasnik Veterinarske ambulante “Dr. Dolittle”.

Dodatno zabrinjavaju riječi dr. vet. med. Dejana Todorovića, koji upozorava kako je Dikumarol jako štetan i za ljude. Taj otrov, kaže, sprječava zgrušavanje krvi i uzrok je unutarnjeg krvarenja.

- Mislim da ovo trovanje nemaju nikakve veze s gradskom deratizacijom. Netko je nabavio otrov i pobacao ga po gradu. Riječ o otrovu koji je lako nabaviti, što je paradoks našeg zakonodavstva. Ovi slučajevi nemaju veze sa sustavom deratizacije, nego, pretpostavljam, s pojedincem, koji je napravio kaos u gradu – naglasio je Todorović.

U poljoprivrednoj ljekarni “Biogal” nemaju u ponudi navedeni otrov, ali imaju druge vrste otrova. Vlasnica Mirjana Kriškić kaže da su neki građani i kod nje tražili otrov u vrećicama, kakav ona prodaje. Neki su joj, kaže zgrožena, i priznali kako otrov žele dati vlastitom ljubimcu “jer im je dosadio”. Takvima ga, dakako, nije prodala.

- Dikumarol nismo imali u prodaji, a ovo što imamo u slobodnoj prodaji mogu upotrebljavati neprofesionalni korisnici – kaže Kriškić, dodajući da za kupnju ostalih otrova insekticida kupci moraju posjedovati iskaznicu za primjenu, odnosno dokazati da se bave proizvodnjom bilja. Dodaje da je otrove moguće kupiti i u Srbiji, Mađarskoj ili Bosni i Hercegovini, aludirajući tako na činjenicu da su otrovi za štakore, štetni za životinje, pa i ljude, lako dostupni.

Tako je, čini se, bilo i u Osijeku, gdje je otrov razasut čak i u samom središtu grada. Sugrađanka Ema Bel zamijetila ga je i fotografirala, a onda ga je sama uklonila, čak je izrezala busenje trave s otrovom kako bi spriječila daljnje neželjene situacije.

- Našla sam u Radićevoj ulici takav otrov. Kad sam se sagnula, osjetila sam suzenje očiju. Nemam kućnog ljubimca, ali jako volim životinje, a, osim toga, od tog otrova mogu stradati i djeca – rekla nam je Bel.

Podsjetimo, prema novom Zakonu o dobrobiti životinja, “onaj tko usmrti životinju bez opravdanoga razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, bit će kažnjen kaznom zatvora do jedne godine. Onome tko navedeno kazneno djelo počini iz koristoljublja, prijeti kazna zatvora do dvije godine. A za onoga tko iz nehaja, uskratom hrane ili vode ili na bilo koji drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, predviđa se kazna zatvora do šest mjeseci”.