U svečanoj dvorani osječke Umjetničke akademije predavanje je održao jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, grafičara, crtača, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, prof. dr. art. Kažimir Hraste. Sudjelovao je na više od stotinu izložbi u zemlji i u inozemstvu, autor je brojnih javnih skulptura i spomenika (spomenik Tinu Ujeviću, kralju Petru Svačiću, Miroslavu Krleži, Draženi Petroviću...).

Uvod predavanju “Neki aspekti u kiparstvu europske moderne” dao je doc. art. Anđelko Mrkonjić istaknuvši kako kiparstvo, na primjeru rimskih fontana, svojim gradskim skulpturama još od davnih vremena komunicira s građanima. Iako su danas materijali poput drva ili željeza sve zastupljeniji, ta je komunikacija i dalje primarni zadatak samog kiparstva te ističe konstruktivističku maštu kipara kao glavni pokretač njegova rada.

Profesor Hraste prisjetio se svojih studentskih dana, kada je počeo, kako kaže – tražiti svoje “rođake” u kiparstvu – koji su bitni za svaki početak u smislu određivanja onoga tko ste i što ste. Igra elementima na crtežu prije samog nastanka kiparskog djela iznimno je važna, pokazao je to Hraste na primjeru skica poznatih kipara, od kojih se ističu Henry Moore, Ossip Zadkine...

Prostor oko osobe, prostor koji nas oplahuje u kiparstvu je, kao i u slikarstvu, bitan element. Figuracijom se kiparstvo može znatno približiti apstrakciji – na primjerima poznatih djela objasnio je profesor Hraste, dodavši kako unutrašnja energija kipa, ono je što samim svojim kosturom, može izazvati kip – ako imate dobru konstrukciju – imate dobar kip. N.Vek.