O uspješnosti Hrvatske u povlačenju novca iz europskih fondova i drugim temama iz njezina resora razgovarali smo s Gabrijelom Žalac, ministricom regionalnoga razvoja i fondova EU, Slavonkom u Plenkovićevoj vladi.
Prve tri godine proračunskog razdoblja 2014. - 2020. završile su neslavno za Hrvatsku, koja je na samom dnu EU po iznosu povučenog novca. Prošla godina ipak je bila najuspješnija dosad za RH u korištenju strukturnih i investicijskih fondova. Vjerujete li da ćemo se do kraja 2020. ipak pomaknuti s te pozicije?
- Uvjerena sam kako će Hrvatska vrlo brzo odskočiti onamo gdje joj je i mjesto – u zlatnu sredinu ili sam vrh poretka. Predan i konkretan rad uvijek se isplati, a izneseni indikatori pokazuju, po svim parametrima, da se krećemo u dobrom smjeru. Nažalost, puno toga smo propustili napraviti u razdoblju prije 2016. godine - natječaji nisu bili raspisivani, projekti se nisu ugovarali pa ni sredstva korisnicima nisu mogla biti isplaćena. U mandatu ove vlade konačno smo postigli optimalnu brzinu raspisivanja natječaja i ugovaranja projekata. Tako su ugovorena sredstva s 985 milijuna eura na kraju listopada 2016. porasla na 3,7 milijarde eura, što je rast od 277 %, čime je ugovoreno 35 % ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura, a plaćena sredstva korisnicima porasla su s 288 milijuna eura na 927 milijuna eura, što čini rast od 221 %. Također, Ministarstvo ulaže znatne napore u dodatno pojednostavljivanje procedura i ubrzavanje provedbe operativnih programa kako bi se sustigla spomenuta kašnjenja u provedbi i do kraja perspektive doista u cijelosti iskoristila alokacija od 10,7 milijardi eura koja je na raspolaganju Republici Hrvatskoj.
Slavoniji 18,8 mlrd.
Projekt Slavonija, kažu, vaš je životni projekt, a riječ je o gospodarskom oporavku slavonskih županija s pomoću europskog novca. Za Slavoniju je na raspolaganju 2,5 milijardi eura do kraja 2020. Može li to usporiti iseljavanje mladih, vratiti život u Slavoniju i otvoriti toliko željena radna mjesta?
- Zaista vjerujem da hoće, uostalom to i jest ključni razlog zašto smo uopće pokrenuli Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Pokretanjem Projekta i osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem usmjereno je 18,8 milijardi kuna iz fondova Europske unije isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a sve s ciljem povratka i ostanka stanovnika na tom području. Iznos koji ćemo uložiti omogućit će nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend. Područjima manje razvijenih županija dajemo prednost u sufinanciranju preko izravnih dodjela uz mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova pri odabiru projekata u otvorenim postupcima dodjele nepovratnih sredstava. Korisnici, odnosno naši Slavonci, Baranjci i Srijemci, prepoznali su mogućnosti koje im ovaj projekt pruža, na temelju čega je od listopada 2016. do danas ugovoreno 4,5 milijardi kuna, odnosno 24 % ciljanog iznosa. Znam da vlada velika nestrpljivost i da su očekivanja velika, ali nikad se u posljednjih 15 godina nije toliko uvažavalo ovaj kraj i pitalo što je stanovnicima ovdje potrebno. Moram reći da Slavonija, Baranja i Srijem u ovoj vladi imaju prijatelja i potpunu podršku!
O kojim je projektima riječ?
- Do sada je dogovoreno tri do pet strateških projekata koje svaka od tih pet županija priprema te će ih prijaviti za sufinanciranje sredstvima iz EU fondova. Da budemo konkretni, u Požeško-slavonskoj županiji radi se o projektima brza cesta Požega - autocesta A-3 i spojna cesta Pakrac - Lipik - autocesta A-3, akumulacija Kamenska, odmaralište Zvečevo, Centar kompetencija u poljoprivredi i prehrani. U Vukovarsko-srijemskoj županiji strateški su projekti, bitni za razvoj te županije, uz naglasak na prometnu povezanost i poljoprivredu, Agrotehnološki centar, Poduzetnička zona Vuka, izgradnja javnih sustava za navodnjavanje, Drvno-tehnološki centar i istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala. Strateški projekti Virovitičko-podravske županije koji će biti financirani u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem prometni su pravac Čvor Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica - granica Republike Mađarske, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, Tehnološko-inovacijski centar te sustavi navodnjavanja. Zatim, u Brodsko-posavskoj županiji to su projekti Regionalni centar za gospodarenje otpadom, izgradnja lučke infrastrukture na području Luke Slavonski Brod, navodnjavanje, gradnja nove zgrade Osnovne škole “Milan Amruš” Slavonski Brod, izgradnja i opremanje zgrade Veleučilišta u Slavonskom Brodu i studentskog doma. I konačno, u Osječko-baranjskoj županiji naglasak će biti na uspostavi ITU urbane aglomeracije Osijek, sustavu za navodnjavanje, zatim na obnovi kulturne baštine dvoraca i Tvrđe s naglaskom na Kopački rit, koridoru 5C te na Regionalnom centru za gospodarenje otpadom.
Bivši ministar EU fondova Branko Grčić nedavno se pohvalio rezultatima koje je u povlačenju tih sredstava ostvario Zagreb, koji je za Milanovićeve vlade smješten u istu, NUTS 2, regiju sa Slavonijom i time snizio postotak europskog novca koji je bio na raspolaganju ljudima na siromašnom hrvatskom istoku. Možete li to prokomentirati, kolika je tu pogreška učinjena, s obzirom na to da i sami najavljujete kako ćete 2020. promijeniti takvu podjelu na NUTS 2 regije?
- Upravo je to ono što me najviše ljuti, jer su 2012. godine izmijenjene NUTS2 regije i to je itekako naštetilo povlačenju sredstava iz EU fondova. Neprihvatljivo je da su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne pridonosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije, koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i razvijenija područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nepravedno prema slabije razvijenim područjima i to moramo što prije promijeniti, a prvi je korak već učinjen – donijeli smo novi i pravedniji model izračuna indeksa razvijenosti, s kojim je dodatnih 40 jedinica pripalo u skupinu potpomognutih područja. Takvi nas rezultati ne vesele, no najvažnije je da je podjela pravedna, a o svim županijama, općinama i gradovima koji će sukladno s novim indeksom razvijenosti biti razvrstani u potpomognuta područja posebno ćemo voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova. Osim toga, i naš Projekt Slavonija, Baranja i Srijem upravo je odgovor na takvu nelogičnu klasifikaciju. Nažalost, do 2020. godine ne možemo mijenjati NUTS2 regije i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem jedini je način da usmjerimo sredstva prema istoku Hrvatske. Nakon 2020. sigurno ćemo mijenjati klasifikaciju regija jer ovakva podjela nema smisla. Nama Grad Zagreb statistički podiže razinu BDP-a po stanovniku u Kontinentalnoj Hrvatskoj s 39 na 64 posto i budite sigurni da ćemo mi tu nepravdu ispraviti u sljedećem financijskom razdoblju.
Građani zainteresirani
Koliko ste blizu realizacije ideje da se pojedini važni projekti proglase strateškima i time zaobiđe prepreka u obliku neriješenih imovinskopravnih odnosa i nepravilnosti u javnoj nabavi?
- Sukladno sa Zakonom o strateškim investicijama, projekti koji imaju mogućnost biti sufinancirani iz fondova i programa EU a ukupna vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaka je ili veća od 75 milijuna kuna mogu biti predloženi odnosno proglašeni strateškim projektima. No željela bih skrenuti pažnju da ni proglašenje projekta strateškim ne omogućava da se “zaobiđe” procedura rješavanja imovinskopravnih odnosa i javne nabave, nego da se olakšaju odnosno ubrzaju pojedini koraci u postupku te smanji mogućnost pogrešaka u pripremi i provedbi velikih projekata.
Većina ljudi uključenih u posao povlačenja EU novca vrlo pohvalno govori o vašem radu kada je riječ o rastu ovjerenih EU sredstava, kao i mnogo češćim direktnim kontaktima, nego što je bilo za bivših vlada. Što držite nužnim kako biste opravdali i zadržali njihovo povjerenje do kraja mandata?
- To mi je jako drago čuti. I sama sam, prije nego što sam postala ministrica, bila s “one druge strane” i znam kolika je šteta učinjena samo zato što se nisu uvažavale ni osluškivale potrebe s terena. Pokazali smo da znamo i možemo te ćemo nastaviti partnerski surađivati sa svim razinama upravljanja, kao i s korisnicima te potencijalnim korisnicima. U pripremi su novi zakoni i regulative, a trenutno je raspisano 50 natječaja za dodjelu gotovo 10,1 milijarde kuna iz EU fondova za brojne projekte iz poljoprivrede, poduzetništva, obrazovanja, energetike, prometa, socijale i zaštite okoliša. Smatram kako je nužno decentralizirati EU sredstva radi ostvarivanja ravnomjernog razvoja svih krajeva Lijepe Naše, kako bi svi imali jednake mogućnosti, a time i osigurati nova radna mjesta i spriječiti odlazak naših ljudi.
Kakve efekte građani mogu očekivati od Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kako kanite spriječiti da to ne bude još samo jedna u nizu strategija – mrtvih slova na papiru i kakav su interes građani dosad iskazali za mrežnu stranicu www.hrvatska2030.hr?
- Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine ključan je nacionalni strateški dokument za razdoblje nakon 2020., u kojem će biti definirana vizija razvoja te glavni razvojni prioriteti i strateški ciljevi. Riječ je o dokumentu koji će činiti temelj za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine. U ovome mi je postupku iznimno važno postići najširi konsenzus svih političkih stranaka i građana RH. Tako su, do sada, građani ispunili i poslali više od 1500 upitnika i dostavili više od 150 ideja za viziju Hrvatske 2030. na našim mrežnim stranicama, a taj broj sa svakim danom raste. Ovaj veliki početni odaziv građana u kratkom vremenu, u kojem smo oglasili početak izrade Strategije, zapravo pokazuje kolika je zainteresiranost građana za stvaranje Hrvatske kakvu želimo te ovim putem pozivam sve one koji se još nisu uključili da to učine i napišu nam svoju viziju Hrvatske na stranici www.hrvatska2030.hr.
A kako ste zadovoljni početkom funkcioniranja elektroničkog sustava eFondovi: ususret e-koheziji?
- Vrlo smo zadovoljni. Već je niz poziva objavljen kroz sustav, a najveći je energetska obnova javnih zgrada, gdje je u kraće vrijeme stiglo više od 400 prijava bez ikakvih tehničkih problema. Ovo je prvi put da su prijave išle kompletno preko sustava e-fondovi, tako da ni jedan prijavitelj nije morao ići na poštu ili fizički donijeti prijavu u pisarnicu, nego je mogao sve to obaviti samo jednim klikom. Zbog toga nas ovaj elektronički sustav, koji osigurava u cijelosti elektroničko podnošenje prijava na pozive za dostavu projektnih prijedloga, čini izuzetno ponosnima i znači velik korak prema smanjenju administrativnog tereta za prijavitelje u procesu izrade i podnošenja projektnih prijava. Daljnje prednosti sustava tek će se pokazati, tijekom provedbe prvih projekata kroz sustav, a upravo u ožujku očekujemo prve zahtjeve za naknadu sredstava podnesene od korisnika isključivo elektroničkim putem. Važno je napomenuti kako je sustav izuzetno kompleksan te se kontinuirano radi na njegovu poboljšanju i izradi novih mogućnosti u svrhu lakše provedbe i administracije projekata.
Igor BOŠNJAK
SLAVONSKE ŽUPANIJE MEĐU 5 POSTO NAJNERAZVIJENIJIH REGIJA U EU
Upravo danas (24. veljače, nap.a.) u Virovitici ćemo održati četvrtu sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojom predsjeda predsjednik Vlade, a na kojoj će ključne teme biti gospodarstvo i poljoprivreda kao glavni pokretači oporavka i razvitka istoka Hrvatske. Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomognutim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje u prijavi na EU natječaje, kao i na domaće natječaje za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među pet posto najnerazvijenih regija u EU, što je zbilja zabrinjavajuće i na njih ćemo se sada fokusirati.
KLJUČ USPJEHA JE SURADNJA
U Osijeku ste održali radne sastanke s predstavnicima Svjetske banke o njihovu angažmanu na Projektu Slavonija, Baranja i Srijem. O čemu se točno radi?
- Predstavnici Svjetske banke u Osijeku su predočili mogućnosti gospodarskog i poljoprivrednog oporavka i razvitka Slavonije, Baranje i Srijema. Ministarstvo i Svjetska banka mogu se pohvaliti dugogodišnjom i vrlo uspješnom suradnjom u provedbi projekata i jačanju konkurentnosti svih hrvatskih regija, te smo upravo na tim osnovama odlučili sklopiti sporazum o savjetodavnim uslugama, takozvani RAS sporazum, koji će utvrditi razvojne potencijale i strateške projekte kao glavne generatore rasta i razvoja slavonskih županija. Jedini ključ uspjeha je suradnja svih dionika regionalnoga razvoja i pozicioniranje Slavonije u globalnim lancima vrijednosti, i to u sektorima poput prehrambeno-prerađivačkog, drvnoprerađivačkog, turizma i ICT-a.