Kućanstva se ne moraju bojati poskupljenja cijene plina još tri sezone, a za trenutnu sezonu ima ga dovoljno usprkos trenutnim niskim temperaturama, rekao je u četvrtak na Plinarskom forumu 2018. državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić.

U svezi sa zamjenom turbobojlera kondenzacijskim, što bi moglo izazvati troškove za oko 75.000 potrošača, rekao je da nekoliko hrvatskih institucija intenzivno traži rješenje toga problema. “Zasad još uvijek ne mogu predvidjeti hoće li se pronaći rješenje, ali znam da se traži način da se pomogne ljudima”, kazao je Validžić. Na mogućnost eventualnog izuzeća Hrvatske u svezi s tim pitanjem, kao što su to napravili Nijemci, odgovorio je da nije upoznat s pravnim mogućnostima, odnosno je li to uopće moguće u sadašnjem trenutku. Podsjetio je da je uredba Europske unije o zamjeni turbobojlera donesena u kolovozu 2013. godine, kada Hrvatska nije imala pravo veta ni prigovora i nije sudjelovala u odlučivanju o tom pitanju. Validžić je istaknuo da je cijena novog kondenzacijskog bojlera otprilike na razini bojlera starije generacije. Veći problem od zamjene bojlera vidi u prilagodbi sustava za dimne plinove. Takav moderni sustav, kaže, nemaju ni novije zgrade, za što je prozvao projektante koji su bili upoznati s uredbom EU-a.

Prema Validžiću, sada je pravo vrijeme za oblikovanje nove hrvatske energetske strategije koja će zajedno s niskougljičnom pokazati smjer u kojem će se te dvije politike kretati u idućih 15 godina. Rekao je da EU još uvijek itekako računa na plin kao jedan od najvažnijih energenata.

Profesorica zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da procijenjeni globalni rast potrošnje ukapljenog prirodnog plina za razdoblje do 2020. godine iznosi 45 posto, što za sobom uz ostalo povlači porast broja projekata terminala za ukapljivanje i uplinjavanje. Potrošnja prirodnog plina porasla je u globalnim razmjerima 19 posto u proteklih desetak godina, pri čemu je trgovina ukapljenog prirodnog plina porasla za više od 53 posto, rekla je. Upozorila je pritom na lanjski pad proizvodnje plina u sjevernom Jadranu od 24 posto. “Zbog svega, postavlja se pitanje kakve implikacije ti trendovi mogu imati na hrvatsko tržište u slučaju izgradnje ili neizgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin”, zaključila je Karasalihović Sedlar. H