Nezagađenog tla, bogata vodama, šumama, prirodnim bioraznolikostima, u mnogim proizvodnjama poput hrane oslonjena na tradiciju, Hrvatska je bogomdana za ekološku proizvodnju, no posve drugo je pitanje koliko njezini stanovnici troše za njezine proizvode.

Podatci Hrvatske gospodarske komore (HGK) govore da se u nas za ekoproizvode troše 23 eura po stanovniku, dok je taj prosjek u EU-u 47 eura po stanovniku. Te je podatke potpredsjednik HGK-a Ivan Škorić iznio na prošlotjednom otvaranju BioFacha u Nurembergu, vodećeg svjetskog sajma ekoloških proizvoda i stjecišta svjetske ponude i potražnje na kojemu HGK već desetu godinu organizira zajednički nastup domaćih tvrtki. Svjetsko tržište ekoproizvoda dalje raste, što i našim proizvođačima daje priliku za rast.

- Ohrabruje rastući broj proizvođača i površina u ekološkoj proizvodnji u RH. Više od 6 % površina u sustavu je ekoproizvodnje, što nas svrstava u EU prosjek - naglasio je Škorić.

- Postoji velik prostor za domaće ekoproizvođače, koji trebaju namiriti rastuće domaće tržište, uključujući turističku potrošnju, a prilika je i u izvozu. Kad spojimo kvalitetu ekoloških proizvoda, lokalne i tradicijske značajke naših proizvoda, uspjeh ne bi trebao izostati - navodi Škorić.

“Dežurni” problem naših ekoproizvodnji je usitnjenost, a, s druge strane, ekotržište diktira rast.

OPG Marice Jug iz Nize pokraj Našica 17 godina bavi se ekoproizvodnjom voća na koju naslanja preradu u ekovoćne sokove i druge prerađevine.

- Prvi nadzor imali smo 2002. i od tada bilježimo stalan porast potražnje za našim proizvodima. RH je jedna od rijetkih koja dosad u promidžbu ekoproizvodnje nije ulagala puno te je porast potražnje i potrošnje manji nego drugdje u EU-u. Unatoč tome, u stalnom je porastu. Sve više potrošača okreće se domaćim proizvodima, ekološkim, jer potrošači postaju svjesni da tako potiču domaću proizvodnju i očuvanje radnih mjesta i okoliša - kaže Jug.

Prema podatcima HGK-a, vrijednost EU tržišta ekoproizvoda procjenjuje se na 24 milijarde eura, a globalno tržište na 75 milijardi eura. EU ekološku zajednicu čini više od 350.000 proizvođača koji opskrbljuju EU tržište od 500 milijuna potrošača.

- Što se RH tiče, procjene govore o oko 100 milijuna eura godišnje vrijednosti maloprodaje ekoproizvoda, što je nešto više od 2 % vrijednosti ukupne maloprodaje prehrambenih proizvoda. Nažalost, većina ekoloških proizvoda na našem tržištu dolazi iz uvoza - dodao je Škorić.

Na veće okretanje domaćoj ekoproizvodnji poziva i to što smo turistička zemlja. Prostora za rast ima. Od 2006. vrijednost maloprodaje ekoloških proizvoda u EU-u raste po stopi od 12 %, što sugerira rast potražnje. EU tržište je golemo i prostora za plasman ima. Tome treba dodati i rastuću domaću turističku potrošnju - kažu u HGK-u.

Kada se OPG-ovac Zvonko Pipić iz Jugova Polja pokraj Suhopolja odlučivao čime se, uz duhan, još baviti, oprijedijelivši se za kamilicu, “vagao” je između ekološke i konvencionalne proizvodnje.

– Prevagnulo je u korist konvencionalne, a potaknut iskustvima triju proizvođača u selu s ekokamilicom koji su se zatrpali papirologijom, kontrolama, strogim uvjetima, certifikatima… U ekoproizvodnji poticaj je dvostruko veći, ali su prinosi manji. Kod nas poticaji jesu manji, ali su prinosi veći, pa dođe na isto - rezonira Pipić.

A što kažu iskustva sada već “ekoveteranke” Marice Jug.

– Jednom kada ste ekološki proizvođač, svi zahtjevi i standardi koji su propisani uredbama i Zakonom o ekološkoj poljoprivredi su rutina - kaže Marica Jug.