Objavljeno 21. veljače, 2018.
ĐAKOVO/ĐURIĆI
Potiho, skriveno iza dnevne politike, doneseno je rješenje kojim se sjemenarima dopušta da na tržište stave sjemensku soju minimalne klijavosti od samo 70 posto, i to za sorte koje su u pravilu najzastupljenije. Znači, već u startu, kada u sjetvi bacite 100 kilograma sjemena – trećinu odmah plaćate bez veze!, upozorava poljoprivrednik Antun Golubović iz Đurića, podastirući za njega i druge ratare sporno rješenje koje je potpisao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, a izdano je 17. siječnja.
– A prije samo nepunih godinu dana na Doručku s hrvatskih farmi u Vukovaru ministar je u razgovoru rekao da se takvo što ne smije dogoditi, da to ne može proći. Poštujem ministra Tolušića i cijenim njegov rad, no nije prošla ni godina, a to se dogodilo, to je velik propust. Bude li sa sjemenom klijavosti od 70 posto ponik na njivama 50 posto, pitam – jesu li sjemenarske kuće ili Ministarstvo poljoprivrede spremni snositi troškove ponovljene sjetve i izgubljene zarade? - nastavlja ogorčeno Golubović, koji soju sije na 12-ak hektara, dijelom i za stočnu hranu. Svjestan je, dodaje, da je 2017. bila sušna, da se loše odrazila na soju.
Privremeno dopuštenje
- No scenarij je jasan - zbog nedostatka kvalitetnog sjemena u prodaju će pustiti ono što imaju, a istovremeno nas se upozorava da pazimo kakvo sjeme sijemo, pa je stvar licemjerna - rezimira Golubović.
U resornom ministarstvu kategorično odbacuju sumnju da se bilo kakva odluka donosi “potiho, ispod žita”, tvrde da sve ide transparentno, preko e-Savjetovanja, no da ovo rješenje ne podliježe tomu, da je dogovoreno s Europskom komisijom (EK). Kako stoji u rješenju, EK je udovoljio zahtjevu sjemenara, koji su se, stoji u obrazloženju, pozvali na “nepovoljne vremenske uvjete za vrijeme vegetacijske sezone 2017. koji su utjecali na kvalitetu proizvedenog sjemena sorti soje…”. “Zahtjev je podnesen sukladno s odredbama čl. 2. Uredbe Komisije (EZ) o utvrđivanju pravila za primjenu direktive… glede odobravanja državama članicama da privremeno dopuste stavljanje na tržište sjemena koje ne ispunjava zahtjeve o najmanjoj klijavosti. U zahtjevu je predloženo da se na hrvatsko tržište omogući stavljanje sjemena sorti soje roda 2017. koje imaju nižu klijavost od zakonski propisane, jer količine sjemena koje ispunjavaju uvjetima za izdavanje certifikata nisu dovoljne za sjetvu na površinama na kojima se planira proizvodnja u 2018.”, stoji u rješenju. Kako doznajemo, odluka je privremena, jednogodišnja - samo za sjeme iz roda 2017., a koje će se sijati u 2018. “Sukladno čl. (…) Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, u slučaju nedovoljnih količina sjemena ministar može rješenjem odobriti stavljanje na tržište na određeno razdoblje sjemena određenih kategorija koje ne udovoljava propisanim uvjetima za izdavanje certifikata o sjemenu iz čl. (…) navedenog Zakona, ponajprije u pogledu klijavosti, a odobrenjem će se utvrditi minimum uvjeta koje sjeme mora ispuniti”, stoji u rješenju.
Zapakirana tavanuša?
Golubović, kaže, ne bježi od obveze sijanja sjemenske robe, nije sklon improvizacijama kada je o sjemenu riječ.
– Stočar sam koji ima veći poticaj na posijanu soju zbog stoke i baš to sjeme iskompenziram na taj način, za razliku od čistih ratara, i ne bunim se zbog toga, no problem je kada mi vršimo na svojim poljima i trudimo se ostaviti najbolju soju, pšenicu i dr. Znam da je u 2017. vrijme bilo loše, i meni je prepolovljen urod soje, ali zamislite – posijete, bacite sjemena 100 kg/ha i odmah ste svjesni da je trećina bačena u vjetar. Tako ispada da sjeme nije 6, nego praktički više od 8 kuna, jer je trećina neispravna - upozorava Golubović i dodaje da je lako moguć scenarij da ratari s klijavošću od 70 posto imaju samo polovičan ponik.
– Opći je stav da hoćemo kvalitetno sjeme na njivama, a tko nama sada jamči da netko ne koristi gužvu – da nije nečija tavanuša zapakirana i udarena deklaracija pod devizom certificiranog sjemena s ovakvom kvalitetom?! Nalazili smo mi prije desetak godina u tim vrećicama sjemena soje i do desetak posto kukuruza. Nadalje, prihvatili smo i obvezu da se mora kupiti i zasijati tih 80 kilograma sjemena po hektaru. Svi sijemo 100-105 kg/ha. Osobno u posljednje tri godine, otkako se pojavio cirkus s GM sjemenom soje, kupujem kompletno sjeme, ništa improvizacija, i sijem i po 100 kg/ha. Istina, znam slučajeve kada su zasijali tavanušu i njihov ponik bolji je od moga, s kupljenim sjemenom… A što će tek biti ove godine - pita se zabrinuto Golubović te proziva i neke seljačke čelnike da o ovoj temi šute.
Rješenjem je minimalna klijavost od 70 posto dopuštena za 20-ak sorti, a dopuštena je količina od 6325 tona sjemena.
Suzana ŽUPAN
Skidate li klijavost, skinite i cijenu!
- I prije nekoliko godina imali smo isti problem, kada je zbog loše godine klijavost sjemena bila smanjena. Država je naprečac naredila da se mora sijati sjemenska roba kako bi se ratare zaštitilo od GM sjemena, a sada je pala u problem hoće li ga, nakon loše 2017., imati dovoljno. I tada sam na to upozorio – ima li Hrvatska dovoljno certificiranog sjemena? Mi sada možemo pričati što hoćemo, no tu su dvije solucije, treće nema – hoćemo li uvesti sjeme s većom klijavošću ili ići na svoje sjeme. Ako je klijavost 70 posto, onda takvom sjemenu treba biti i niža cijena. Ako se to ne dogodi, onda to sjemenari rade za sebe. Jer, ako skidate klijavost sjemena, skinite mu i cijenu. Ovako, otvara se prostor za svašta - kaže član UO HPK-a Matija Brlošić.
Sjemenari: Upitno je hoće li biti dovoljno certificiranog sjemena
Naši jučerašnji pokušaji da dobijemo komentar sjemenara ostali su neuspješni, bar kada je riječ o tome da “iziđu imenom i prezimenom”. Oni koji su htjeli komentirati, inzistirali su na anonimnosti, no svojim navodima ipak oslikavajući trenutačnu atmosferu u toj proizvodnji. Naš sugovornik podsjeća da je takav problem bio i prije dvije godine, da je zbog loše 2017. upitno hoće li certificiranog sjemena biti dovoljno. S druge strane, s terena je potražnja za sjemenom soje, kažu, velika. “Seljacima se ne dopušta da siju vlastito sjeme, a opet im se ovako daje kvalitetom lošije sjeme, pa je na djelu pat-pozicija. Kupci će prosuditi što dobivaju kupnjom sjemena takve klijavosti”, kaže naš sugovornik iz sjemenarske branše.
obrazloženje
KVALITETU SJEMENA SMANJILA JE LANJSKA SUŠA
Kada u sjetvi bacite 100 kilograma sjemena, žale se poljoprivrednici, trećinu odmah plaćate bez veze
Smanjena klijavost 22 posto ukupne proizvodnje sjemena soje u RH
U Ministarstvu poljoprivede (MP) ističu da je na temelju zahtjeva Gospodarske strukovne udruge za sjemenarstvo “Hrvatsko sjeme” Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo 21. prosinca poslao zamolbu MP-u za privremenim stavljanjem na tržište sjemena soje koje ne ispunjava zahtjeve o najmanjoj klijavosti. “U RH ukupna proizvodnja sjemenske soje u 2017. bila je 14.446 tone, što je dostatno za sjetvu od 141.446 hektara. Lani je u RH zasijano 87.000 hektar, što su najveće zasijane površine soje u 30-ak godina. Nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme vegetacijske sezone 2017. - od cvatnje do žetve, rezultirali su brzim sušenjem mahuna i sjemena soje te su uzrokovali smanjenje klijavosti sjemena na pojedinim područjima”, navode u MP-u te se pozivaju na Uredbu Komisije (EZ) i objašnjavaju njezine odredbe, kao što stoji i u rješenju. “Prema navedenim podacima, kao i očekivanom povećanom potražnjom sjemenske soje u RH i zemalja u okruženju za 2018., a u svrhu osiguravanja dostatnosti sjemena domaće proizvodnje (za izvoz i tržište EU), Ministarstvo poljoprivrede je sukladno propisanim odredbama EU omogućilo stavljanje na tržište 3212 tona, tj. 22 posto ukupne proizvedene količine sjemena soje u RH, sjemena soje domaće proizvodnje smanjene klijavosti. Ovakve i slične derogacije za soju i druge biljne vrste je standardan postupak kojim EU omogućuje članicama dostatne količine sjemena za potrebe tržišta pod uvjetom da druge članice nemaju sjeme derogirane biljne vrste za ponuditi. Proizlazi da je RH i više nego samodostatna za sjetvu planiranih površina soje u 2018. sjemenom minimalnih propisanih uvjeta kakvoće sjemena (minimalna klijavost 80 posto)”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Napominju da je sva sjemenska soja koja ne ispunjava propisane uvjete o klijavosti (u ovome slučaju mora biti 70 - 80 posto) vidljivo označena dodatnom informacijom na certifikatu o sjemenu na pakiranju, kao i pratećim dokumentima.