Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u ponedjeljak u povodu Svjetskog dana socijalne pravde, 20. veljače, da socijalna pravda u Hrvatskoj ostaje tek želja, a ne postignuće jer svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva, a svaka deseta u kućanstvu koje nema prikladno grijanje, a više od 180 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od tisuću kuna.

U društvu u kojem vlada socijalna pravda, svi građani imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, radu te u drugim područjima života, što im nije tek zajamčeno slovom zakona, nego i ostvarivo u svakodnevici, podsjeća pučka pravobraniteljica. Gotovo je 200 tisuća osoba nezaposleno, a više od 180 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od tisuću kuna. Osim toga, brojnim građanima nisu dostupne javne usluge, poput pravovremene zdravstvene zaštite, obrazovanja ili javnog prijevoza, a svaka peta osoba drži da je bila diskriminirana bar jednom u posljednjih pet godina, upozorila je pučka pravobraniteljica.

Poručila je pritom da je suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, poštivanje prava radnika, jednakost svih građana pred zakonom i suzbijanje diskriminacije moguće jedino uz kvalitetne javne politike, temeljene na poštivanju i promicanju ljudskih prava. “To je jedini put prema sustavnom rješavanju problema s kojima građani žive, prije svega najranjivije skupine - stariji, siromašni, osobe narušenog zdravlja, ali i stanovnici ruralnih područja”, ističe Lora Vidović. Upozorila je, međutim, kako smo često svjedoci tek “vatrogasnih mjera”, odnosno brzih, ali djelomičnih odgovora na ključne probleme u Hrvatskoj, među kojima je najistaknutiji primjer Ovršnog zakona. Posljednje su izmjene svakako bile dobrodošle, ali nikako ne i dovoljne, a cjelovito rješenje nije najavljeno ni za 2018. godinu. Tako ovršni sustav i dalje ubrzava siromašenje građana i gura ih na marginu društva, a time i otežava povrat samog duga, navodi pravobraniteljica. Zabrinjavajuće je što Hrvatska još nema strategije o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za smanjenje lista čekanja na zdravstvene usluge, suzbijanje energetskog siromaštva ili, primjerice, održivi rad socijalnih samoposluga. H