Kamatne stope po kreditima poduzećima i kućanstvima u Hrvatskoj pale su u 2017. godini zahvaljujući rekordnom višku likvidnosti, strelovitom rastu bankama najpovoljnijih sredstava na transakcijskim računima i poboljšanih fiskalnih pokazatelja, ističu analitičari Privredne banke Zagreb.

Prosječna je kamata na kredite privatnom sektoru u 2017. godini iznosila sedam posto na kunske odnosno 4,3 posto na kredite s valutnom klauzulom, što je 30 odnosno 90 baznih bodova niže na godišnjoj razini.

Prosječna kamata na kredite kućanstvima u protekloj godini spustila se na 7,7 posto za kunske kredite, za 50 baznih bodova na godišnjoj razini, te na 4,9 posto za kredite s valutnom klauzulom, za 80 baznih bodova, što je rezultat podjednako pada kamata na stambene kao i na potrošačke i ostale kredite, pokazuje analiza.

No krediti u Hrvatskoj još uvijek imaju znatno više kamatne stope nego u zemljama eurozone. Prema podatcima Europske središnje banke, lani je prosječna kamatna stopa na kredite kućanstvima i poduzećima u članicama europodručja iznosila samo 1,89 posto. Najniže kamate su u Francuskoj i Njemačkoj - 1,66 odnosno 1,76 posto. Luksemburg, Austrija, Slovačka i Belgija imaju prosječne kamatne stope ispod dva posto (od 1,93 do 1,96 posto). Među zemljama eurozone najviše su kamate u Grčkoj i Latviji - 5,02 i 5,55 posto. Primjerice, građani i poduzeća u susjednoj Sloveniji dobivaju kredite s prosječnom kamatnom stopom od 2,84 posto.

U Hrvatskoj kamate na kredite građanima bilježe oštriji pad u slučaju kredita s valutnom klauzulom nego u slučaju kunskih kredita, pa je tako kamata na stambene kredite uz valutnu klauzulu u 2017. pala za jedan postotni bod na godišnjoj razini, na 3,8 posto, što je djelomično vezano uz rast kamata zbog konverzije u godini prije, a u slučaju kunskih stambenih snižena je za 70 baznih bodova, na 4,1 posto, objašnjavaju iz Banke.

“Unatoč izraženoj averziji kućanstava prema valutnom riziku, koja je urodila rastom ponude kunskih kredita, struktura izvora banaka ne podržava tako snažan rast kunskog kreditiranja pa su banke pokušale nižim kamatama na indeksirane kredite privući građane za uzimanje kredita u eurima”, stoji u analizi. Krajem godine tako je kamata na stambene eurske kredite bila 30 baznih bodova niža nego na kunske i iznosila je 3,4 posto, napominje se.

Nadalje, kamate na kredite nefinancijskim društvima zabilježile su lani prosječni pad od 20 baznih bodova na kunske kredite te od 90 baznih bodova na indeksirane kredite i iznosile su 4,4 odnosno 3,9 posto. Gledano prema veličini plasmana, kretanja kamatnih stopa bila su šarolika, ocjenjuju iz PBZ-a.

Usporedba kamata na korporativne kredite između Hrvatske i eurozone pokazuje da su krediti indeksirani uz euro u Hrvatskoj skuplji za jedan do dva postotna boda, što odražava troškove izvora i rizika poslovanja, navode iz PBZ-a. Pritom je očekivano razlika u kamatnim stopama najveća kod kredita za male poduzetnike do dva milijuna kuna, odnosno 250 tisuća eura, navodi se u analizi.

Krediti u iznosu do dva milijuna kuna zabilježili su lani pad kamate od 70 baznih bodova, kako na kunske tako i na indeksirane kredite, na 4,7 odnosno 4,9 posto. Krediti od dva do 7,5 milijuna kuna bilježe pad kamate od 40 baznih bodova na kunske kredite, na 3,2 posto, te od čak 100 baznih bodova na indeksirane kredite, na 4,1 posto. Krediti, pak, za velika poduzeća u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna na kunske plasmane bilježe pad kamatne stope od samok dva bazna boda, na 3,07 posto, a na indeksirane od 90 baznih bodova, na 3,6 posto.

“Financiranje je tako i dalje najpovoljnije za velika poduzeća, pri čemu je za srednja i mala skuplje za prosječnih deset do čak 160 baznih bodova u odnosu prema velikim, ovisno o veličini i valuti. Zanimljivo je uočiti da su, za razliku od kućanstava, krediti korporativnom sektoru jeftiniji u kunama nego u stranoj valuti”, ističe se u PBZ-ovoj analizi.