Europska komisija objavila je veliku studiju o utjecaju oznaka rokova trajanja na bacanje hrane u EU. Rezultati terenskog istraživanja pokazuju da se oko devet milijuna tona hrane, deset posto ukupne količine bačene hrane, godišnje baci u EU zbog razloga povezanih s oznakama trajanja prehrambenih proizvoda.

- Nakon smjernica za doniranje hrane Komisija je ispunila drugi ključni zahtjev iz izvještaja koji sam napisala u ime Europskog parlamenta. Pretpostavljali smo da su velike količine bačene hrane povezane s krivim označavanjem prehrambenih proizvoda te s nerazumijevanjem razlike između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. No sada imamo čvrste podatke i statistike na temelju kojih se mogu predložiti zakonske i druge mjere za suzbijanje problema - kazala je izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane Biljana Borzan. Prema istraživanju, koje je obuhvatilo 2296 proizvoda kupljenih u 109 trgovina na području osam država članica, najviše potencijala za smanjenje bacanja hrane u kontekstu rokova trajanja ima kod mliječnih proizvoda, svježih sokova te pakiranog mesa i ribe. Manje od polovine građana EU razumije razliku između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, oznaka propisanih europskim zakonodavstvom. Iako nakon isteka te druge oznake hrana može biti dobra za jelo još danima, tjednima i mjesecima, ona se masovno baca na dan isteka.

- “Najbolje upotrijebiti do” znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da, primjerice, zadržava optimalnu hrskavost i boju. U Švedskoj i Norveškoj eksperimentalno su zamijenili tu oznaku s “najbolja kvaliteta do” i “najbolje do, ali upotrebljivo nakon”. Europska bi komisija svakako trebala tu inicijativu uzeti u obzir - smatra Borzan.V.T.