VINKOVCI  Iako Gradski muzej od svog osnutka, 1946., prikuplja i etnološku građu, u početku se nije pridavala velika pozornost etnologiji. Za tradicijske predmete, koji su u Muzej pristigli darovanjem ili otkupom, zapisano je kako pripadaju skupini “primitivnih predmeta”, ali nije obavljena nikakva stručna obrada.

1970. zaposlena je prva etnologinja i od tada se tradicijski predmeti stručno obrađuju, a kruna tih napora bilo je otvaranje stalnog postava 1996. u potkrovlju.

- Do 1978. izmijenile su se tri kolegice etnologinje, na kraće ili duže vrijeme, danas sve pokojne: Nada Pisac, Ljiljana Šarlah i Branka Šprem Lovrić. Moje bavljenje etnologijom vinkovačkog kraja, a i šire, traje od samog početka 1979. U 72 godine Muzeja etnologija je u istraživačkom, stručnom i znanstvenom smislu zastupljena 43 godine. Etnološka baština Vinkovaca i okolice iznimno je bogata i Etnološki odjel Muzeja danas ima vrijedan fundus i niz dragocjenih predmeta u petnaest zbirki. Etnološki je odjel 50. obljetnicu Muzeja proslavio preseljenjem u preuređeni tavanski prostor zgrade površine od oko 800 četvornih metara, koji je otvoren 28. svibnja, 1996. Prostor je tada u cijelosti namijenjen etnologiji i čine ga otvorena dvorana za stalni postav, površine od 668 kvadrata, smještajni etnološki prostor - čuvaonica, od oko 100 kvadrata, i ured etnologa. Po interijeru podsjeća na šokačku kuću, odnosno veliku sobu dvoranu s brodskim podom i gornjim gredama. U rujnu te godine priredili smo veliku tematsku izložbu “Tambura – tradicijsko glazbalo” i predstavili šokačku sobu kao dio budućeg stalnoga postava. Bila je to 32. organizirana tematska etnološka izložba - kaže voditeljica Etnološkog odjela, mr. sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica. Dodaje kako je početkom 1997. u Vinkovce, nakon više od pet godina, iz Gradskoga muzeja Varaždin vraćena zbog rata premještena muzejsko-galerijska građa. Podsjeća kako su od kraja 20. stoljeća stalni postavi po muzejsko-galerijskim institucijama među propisanim prioritetima s razine države, što obvezuje muzejske djelatnike u pripremi i odabiru građe, njezinoj dopuni, konzervaciji, restauraciji, izradi dokumentacije i stručnih podloga, koncepcija postava.

- Stalni etnološki postav Etnologija Vinkovaca i okolice otvoren je u studenome 2001. kao prvi suvremeni vinkovački muzejski stalni postav. Kao autorica stručne koncepcije Stalnog etnološkog postava, ali i autorica i urednica svih tiskanih izdanja, smatram kako su stalni postavi u muzejima kruna rada muzealaca, bilo da ih po odjelima zbog brojnosti, bogatstva i raznovrsnosti materijala ili razdoblja rade pojedinačni stručnjaci bilo tim. Dvojezični Vodič Etnološkog postava doživio je dva izdanja i sada je aktualan. Tiskali smo postere-prospekte na pet jezika, dvojezični Etno info te izdali 45–minutni DVD o Etnološkom postavu i druga izdanja. Dio suvenira na tradicijskom tragu u prošlosti je rađen u suradnji sa suradnicima, izvođačima na terenu, a dio u Restauratorskoj radionici Muzeja – objašnjava Gligorević. Podsjeća kako je u stalnom postavu oko 1500 predmeta iz prve polovine 19. stoljeća do našega vremena, gdje je izložen presjek tradicijske baštine vinkovačkoga kraja.

- Dva stoljeća nisu veliko razdoblje, ali je iznimno bogatstvo i sačuvanost raznolikosti materijala, oblika, stilova i suvrstica izloženih predmeta tradicijske kulture. Uz središnji multimedijalni prostor, multimediju i kulturološka događanja, našoj publici je zanimljiva životna cjelina, predmeti u prostoru, šokačka soba s inventarom, ugođaj šokačke okućnice s rekonstruiranom gospodarskom zgradom ambarom, paradna seoska kola s posadom, likovna djela, ugođaj građanske sobe s utjecajima grada na selo i obratno. U preostala tri kuta su kutne vitrine s ugođajima radionica, dućana ili izloga s bogatstvom određenih muzealija. U 32 vitrine izložen je izbor različitih tradicijskih predmeta vezanih uz život i kulturu Šokaca, ali i svih doseljenika na ovo područje i manjina koje su na našim prostorima ostavile traga, poput Mađara, Švaba, Srba, Židova, Rusina, Ukrajinaca i drugih – predstavlja muzejska savjetnica Stalni etnološki postav.

- Posljednjih godina otkup predmeta je stao, a pojedinačnih, manjih, ili većih, skupnih, donacija bilo je u prošlosti. Srećom, ima i svakogodišnjih donacija, s obzirom na brojne i različite stručne kontakte sa suradnicima i istraživački rad na terenu. Velika je radost surađivati s dragim osobama na terenu, svih dobi, koji su uvijek tu za vas, ali i vi za njih, cjelodnevno i u svim njihovim tužnim i sretnim životnim situacijama. Također surađujemo s kolegama etnolozima, kulturnim antropolozima, drugim profilima stručnjaka, ustanovama iz kulture, muzealcima diljem zemlje i inozemstva – kaže Gligorević. Dodaje kako je Stalni etnološki postav prošle godine posjetilo više od 3500 posjetitelja, računajući i one koji su bili na 14 događanja održanih unutar središnjeg multimedijalnog prostora, a kao etnologinja je imala više od 60 vođenja kroz Etnološki postav, te dijelom i kroz druge muzejske prostore.

- Istraživanja u svim segmentima etnologije i kulturne antropologije su konstantna, kao i stručno-znanstvena popularizacija našega muzeja, muzejske građe, vinkovačkoga kraja i Slavonije. U posljednje vrijeme učestalija je dopuna muzejske građe brojnim manjim ili većim donacijama, kojima popunjavamo naše funduse, a s vremena na vrijeme činimo i promjene u postavu i organiziramo manje tematske izložbe. U Etnološkom odjelu općenito treba izrađivati stručnu dokumentaciju, onu predmetnu, primarnu, ali i sekundarnu, vezanu uz bogatu fotodokumentaciju, fonodokumentaciju, hemeroteku, arhivalije i sve drugo kao sastavni dio kompleksnosti rada Etnološkoga odjela. Kako bi muzejski predmeti mogli biti izlagani, trebaju biti primarno zaštićeni, konzervirani i restaurirani, što se dijelom čini u našoj Restauratorskoj radionici. Preparatorske zahvate na tradicijskim i građanskim tekstilijama petu godinu zaredom u Muzeju radi kolegica preparatorica za tekstil Marija Sokola, nažalost, još uvijek jedina takva educirana djelatnica na prostoru Slavonije. Uz muzeološko-etnološki i znanstveni rad, za suvremenog muzejskog djelatnika i etnologa držim da je izrazito bitan i javni kulturološki rad. Vinkovački kraj i općenito područje istočne Hrvatske bili su u prošlosti, kao što su i u ovo naše vrijeme, vrlo zahtjevni, ali su istodobno zahvalna područja za rad etnologa, kulturnog antropologa istraživača, stručnjaka i znanstvenika. Živjeti i raditi profesionalno i uživati u tome pravi je i sretni spoj za svaku osobu. I prenositi ljepote baštine i nasljeđa za buduće generacije tu kod nas, ali i prema Europi i svijetu, po čemu smo jedinstveni - zaključila je Gligorević.