Nejednaka kvaliteta proizvoda za tržište istočne i zapadne Europe, presitne oznake na proizvodima, nedostatna zaštita kad su u pitanju komunalne i telekomunikacijske usluge te u internetskoj trgovini, neke su od tema koje su zastupnici u četvrtak otvorili u raspravi o prijedlogu Nacionalnog programa zaštite potrošača od 2017. do 2020., a Goran Aleksić (SNAGA) najavio je kako će predložiti da se u Saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača.

"Stanje je trenutno kao u doba Divljeg zapada, teleoperatori, primjerice, imaju prava kakva nemaju u državama iz kojih dolaze, ugovori za građane su im u fontu koji starije osobe ne mogu vidjeti, postavljaju bazne stanice bez suglasnosti", upozorio je Miro Bulj (Most), koji kaže i da Splićani plaćaju vodu iako je ne dobivaju kvalitetnu kakva bi trebala biti prema ugovoru.

Branimira Bunjca (Živi zid) zanima što se čini da se hrana jasno obilježi te podsjeća kako odavno postoji obveza da se označava GM hrana, ali da to u nas još nije slučaj.

U Hrvatskoj je potrošaču ugroženo zdravlje, džep i dostojanstvo, tvrdi Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku), koji zamjera što nema izvješća kakvo je stanje na tržištu hrane, koliko je ljudi pobolijevalo, tko je kažnjen, komu je oduzeta licenca i što je zatvoreno.

"Nema ni riječi o tome da poznate robne marke imaju različitu kvalitetu u različitim zemljama, da se u Hrvatsku godišnje uveze 1300 tona meda koji se prepakira i prodaje kao hrvatski, da su se smanjila pakiranja proizvoda, a cijene ostale iste", primjećuje Goran Beus Richembergh (GLAS). Hrvatski je potrošač ne samo ovca za šišanje nego i dežurna budala, kaže zastupnik.H