I na nedavnom okruglom stolu “Zlatna žutica vinove loze u hrvatskim vinogradima” održanom na 62. seminaru biljne zaštite u Opatiji , kako je u uvodnom izlaganju pojasnio Goran Ivančan trenutno je najveći problem u hrvatskim vinogradima zlatna žutica vinove loze čiji su prvi nalazi u Hrvatskoj potvrđeni 2009. godine i od kad se sustavno radi na njezinu iskorjenjivanju.

Veliku ulogu u nadzoru vinograda i upoznavanju posjednika s tim problemom te propisanim fitosanitarnim mjerama imala je i Savjetodavna služba koja je iznijela i brojne poteškoće s kojima su se djelatnici susretali na terenu, a koji su se , kako su slikovito rekli, često osjećali kao Sizif. Među najvažnijima problemima istaknuli su veliki broj malih hobi-vinogradara u pojedinim županijama koji nisu registrirani kao proizvođači te je do njih teško doći. Tu je i velik broj zapuštenih vinograda kao potencijalnih žarišta širenja bolesti, a čiji su vlasnici nedostupni ili nepoznati. Istaknut je i problem neprovođenja mjera suzbijanja sporednih biljnih domaćina fitoplazme kao što su pavitina, joha, pajasen i sl. Problem su i vinogradi zasađeni direktno rodnim hibridima u kojima se ne primjenjuju insekticidi, ali i općenito neprovođenje ili nedovoljno provođenje propisanih mjera u održavanim vinogradima.

Mr. sc. Milorad Šubić iznio je i zanimljive rezultate prvih vlastitih iskustava mikropokusa usmjerenog suzbijanja cikada, odnosno američkog cvrčka, širitelja zlatne žutice u međimurskim vinogradima, a na temelju nove preporuke švicarskog državnog zavoda iz Nyona. Zaključak na temelju rezultata pokusa za ožujsko suzbijanje jaja cvrčka u stadiju vunastog pupa vinove loze, oko Sv. Josipa, kad završavamo zimsku rezidbu, preporučuje se korištenje kombinacije mineralnog ulja (ili parafinskog ulja) s klorpirifos-etilom (Chromorel-D, Nurelle-D). Za obvezno suzbijanje ličinki nakon cvatnje može se primijeniti sistemični neonikotinoid (Actara WG, moguće i Movento) u večernjim satima, a prije toga pokositi cvjetni pojas u vinogradu. Drugo suzbijanje ličinki nakon cvatnje obaviti s indoksakarbom (Avaunt SC) jer djeluje i na grožđane moljce, a za treće suzbijanje nakon cvatnje rabiti klorpirifos-metil (Reldan 22 EC).

Mr. sc. Šubić je podsjetio okupljene i na prošle godine donesen Akcijski plan za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze koji određuje provoditelja, rokove, nadležnosti i odgovornosti pojedinih sudionika, pa tako između ostalog precizira da sanitarni inspektor može narediti krčenje zapuštenih vinograda i uništavanje obične pavitine bez prethodno laboratorijski potvrđenih zaraza, a jedinice lokalne samouprave dužne su pomoći pri pronalaženju vlasnika takvih vinograda. Iznio je sumnje u provođenje nove Mjere 5.2. 1. Ruralnog razvoja koja se odnosi na obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnom nepogodom ili katastrofalnim događajem po kojoj nakon krčenja vinograda zbog napada zlatne žutice korisnik ima rok od tri godine obnoviti vinograd novom sadnjom, a znanstvenici i stručnjaci upozoravaju da bi novopodignuti nasadi mogli propasti zbog prirodnog prijenosa bolest tzv. korijenskim mostovima, pa neke zemlje zabranjuju sadnju novih nasada tri godine nakon krčenja vinograda. - Iluzija je da ćemo zlatnu žuticu iskorijeniti, jer to ni jedna europska država u kojoj se ona pojavila do sada nije uspjela, međutim može se staviti pod kontrolu, ali je za to potrebno sudjelovanje apsolutno svih dionika, i na regionalnoj i na lokalnnoj razini - rekao je moderator, dr. sc. Dario Ivić kao svojevrstan rezime okruglog stola.