Po ocjenama Zavoda za vinarstvo, već u siječnju vina iz 2017. godine ocijenjena su vrhunskim, što je jedan od pokazatelja da je 2017. bila jako dobra vinogradarska godina. Istaknuto je to, između ostalog, u HGK – Županijskoj komori Virovitica na nedavnom sastanku Grupacije vinogradarstva i voćarstva HGK – Županijske komore Virovitica, održanom pod predsjedanjem voditelja Grupacije i voditelja PJ Vinogradarstvo i voćarstvo u PP Orahovica Josipa Tokića. Na sastanku se raspravljalo o aktualnom stanju u vinogradarstvu i voćarstvu, a članovi Grupacije istaknuli su da je 2017. bila jedna od najboljih vinogradarskih godina, jer je suho vrijeme pogodovalo kvaliteti grožđa, a prinosi su bili zadovoljavajući.

Istaknuto je i kako su mnogi vinogradari iz Virovitičko-podravske županije iskoristili sredstva fondova Europske unije, tzv. vinsku omotnicu, i započeli restrukturiranje vinograda te na taj način osigurali kvalitetu i znatno veću proizvodnju grožđa. Također je istaknut problem pojave žutice vinove loze, virusne bolesti čiji je uzročnik američki cvrčak.

- Pravovremenom i pravilnom primjenom zaštitnih sredstava i uklanjanjem zaraženih trsova bolest se može spriječiti te se na vinogradare apelira da prate prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i da obavezno suzbijaju američkog cvrčka dopuštenim insekticidima - rečeno je.

A kao jedan od ključnih problema za ovaj sektor navedeni su zapušteni vinogradi, koje treba krčiti, te korovi u vinogradima i u blizini vinograda, kojima se američki cvrčak hrani.

U Hrvatskoj je, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede, BN fitoplazma proširena u svim vinogradarskim područjima, a pojava karantenske FD fitoplazme još uvijek je ograničena na pojedina vinogorja. Simptomi i štete koje fitoplazme prouzročuju vrlo su slični te ih se ne može vizualno međusobno razlikovati. Samo se molekularnim metodama (PCR, RFLP) može odrediti kojom je fitoplazmom oboljeli trs zaražen. “Flavescence dorée” (FD) fitoplazma, u Hrvatskoj poznatija pod nazivom zlatna žutica vinove loze, najopasnija je bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i poprima razmjere epidemije te čini velike ekonomske štete. Prva pojava FD fitoplazme u Hrvatskoj zabilježena je 2009. u Istri i od tada se širi i na ostala vinogradarska područja. Klimatski uvjeti nisu od presudnog značenja za širenje fitoplazmi. Glavnu ulogu u lokalnom širenju i razvoju epidemija zlatne žutice ima američki cvrčak (Scaphoideus titanus Ball.), navode iz Ministarstva.

Vektor FD fitoplazme, američki cvrčak, nađen je u svim zaraženim područjima u Hrvatskoj, ali i u nekim nezaraženim područjima kontinentalne Hrvatske (od Osječko-baranjske, Požeško-slavonske do Brodsko-posavske županije). Brojnost vektora je promjenjiva od vinograda do vinograda, od velike populacije do samo nekoliko primjeraka ulovljenih na žute ljepljive ploče. Bez prisutnosti američkog cvrčka bolest ne može poprimiti epidemijske razmjere. “Suzbijanje američkog cvrčka ključna je mjera za zaustavljanje širenja zlatne žutice vinove loze. U područjima u kojima FD nije potvrđen, prisutnost američkog cvrčka ozbiljna je prijetnja pojavom i širenjem bolesti”, naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode i da je tijekom 2017. fitosanitarna inspekcija obavila 151 pregled i uzela 196 uzoraka vinove loze radi utvrđivanja postojanja zlatne žutice.

“Propisane su mjere krčenja 97,88 ha vinograda sve s ciljem suzbijanja zlatne žutice. Pregledi su se obavljali u okviru posebnog nadzora u demarkiranom i uz rub demarkiranog područja te prema dojavama u slučaju sumnje na zarazu. Službenih podataka o gospodarskim gubitcima za sad nema, postoje samo procjene. U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball), te, ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije prouzročujući velike gospodarske štete, koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova. Zbog velike gospodarske štete koju je zlatna žutica vinove loze prouzročila na lokalitetima u Istarskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji te opasnosti od njezina širenja u nezaražena područja ministar poljoprivrede donio je Akcijski plan u 2017. godini. Opasnost od znatnije pojave i širenja zaraze zlatnom žuticom prijeti i u županijama u kojima je ona do sada utvrđena sporadično - samo na pojedinačnim trsovima u pojedinim vinogradima (iz Akcijskog plana)”, istaknuli su iz Ministarstva poljoprivrede i dodali da je za do sada iskrčene vinograde procijenjeno da je na godišnjoj razini gubitak na grožđu 40.000 - 50.000 kn/ha (ako je cijeli vinograd zaražen), a što ovisi o postotku zaraženih trsova, sortama, agrotehnici, starosti vinove loze, vremenskim uvjetima i dr.

Pod vinogradima je u Hrvatskoj oko 20.000 hektara, a godišnja proizvodnja vina kreće se između 650 i 800 tisuća hektolitara. Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, važno je istaknuti da je unatoč maloj površini pod vinogradima i skromnoj godišnjoj proizvodnji Hrvatska prepoznatljiva kako na europskom tako i na globalnom tržištu kao destinacija vrhunskih vina. “Uz tri naše top-sorte – graševinu, malvaziju i plavac mali, tu je i bogata lepeza od oko 130 autohtonih sorata grožđa te upravo to bogatstvo može biti naš glavni džoker u izrastanju i prepoznavanju Hrvatske kao zemlje vrhunskih vina s bogatom tradicijom”, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.