Kultura
NALAZI PO PRESTIŽNIM EUROPSKIM MUZEJIMA

Arheološki eldorado: Pronalasci se vraćaju u Baranju i ostat će zauvijek?!
Objavljeno 14. veljače, 2018.
Inicijator Oliver Matijević kaže da bi za početak predmeti mogli biti izloženi u Etnološkom centru baranjske baštine.

BELI MANASTIR - Gotovo cijela Baranja pravo je arheološko nalazište. U (polu)šali se kaže da svaki put kada arheolozi zabodu lopatu u zemlju između Dunava, Drave i Mađarske - pronađu arheološki nalaz. Godinama su kopali po cijeloj Baranji i pronalaske baštinili diljem Europe, pa su bogati nalazi smješteni u najrenomiranijm europskim muzejima.

Na žalost, većina Baranjaca nije imala prigodu uvjeriti se u vlastitu bogatu baštinu. Izuzetak se dogodio prije dvije godine, kada su u zagrebačkom Arheološkom muzeju, u suradnji s Centrom za kulturu i Gradom Belim Manastirom, baranjskoj javnosti pokazali dio nalaza s trase buduće autoceste A5, na lokalitetu Jauhov salaš. Rezultati su predstavljeni u predvorju kinodvorane, a izložbu su vidjele tisuće posjetitelja.

Istraživanja su na tom položaju provođena tijekom 2014. i 2015., a pronađen je velik broj arheoloških struktura iz različitih razdoblja i kultura.

Kako ističe dr. sc. Jacqueline Balen, savjetnica u AMZ-u, pronalasci datiraju od 3. tisućljeća pr. Kr. do 5. st. Upravo ovi 'najmlađi' bili su središnji dio izložbe, jer je riječ o predmetima iz grobova i naselja iz vremena seobe naroda. Prvi su to takvi nalazi pronađeni in situ na prostoru RH, koji su potaknuli istraživače i na proširenje istraživanog područja, kako bi se dobio što bolji uvid u život istočnih Germana koji su nastanjivali položaj Jauhov salaš u to vrijeme.

Izložba je zatvorena, a pronalasci odvezeni u Zagreb, gdje su i sada. Ipak postoji nada da se vrate u Baranju i u njoj zauvijek ostanu. Inicijatori cijele priče su Oliver Matijević, potpredsjednik Gradskog vijeća Belog Manastira i izvršni predsjednik DZMH-a, Edo Jurić, ravnatelj Centra za kulturu te Jacqueline Balen.

- Želja nam je da arheološke iskopine ostanu u Baranji i čini mi se da smo na pravom putu - kaže Matijević, ističući kako bi, za početak, predmeti mogli biti izloženi u Etnološkom centru baranjske baštine, a poslije bi stalni postav trebao biti u budućoj novoj zgradi Gradske knjižnice. Tvrdi kako je osječki Muzej Slavonije pretrpan, pa bi vrijedni baranjski nalasci najvjerojatnije završili u podrumu ili skladištu.

- Istodobno, kada turisti dođu u Beli Manastir, gotovo im nemamo što pokazati. Vjerujem da će u zagrebačkom Arheološkom muzeju imati sluha za želje Belomanastiraca i Baranjaca - naglašava Matijević.

Ostvari li se priča, u budućem muzeju ne bi bili samo pronalasci s lokaliteta Jauhov salaš. Veliko, nedovoljno istraženo arheološko nalazište je uz nekadašnji Progres, a arheolozi će posla imati i prilikom gradnje buduće belomanastirske obilaznice. Možda se ukaže prigoda i za prijenos rimskog žrtvenika s lokaliteta Goldberg kod Popovca, koji se - daleko od očiju javnosti - nalazi u dvorištu zagrebačkog Arheološkog muzeja.

Teško je vjerovati da će se predmeti iz Baranje, odavno u muzejima diljem Europe, ikada vratiti kući, ali oni koji još uvijek nemaju svoje mjesto u nekom od hrvatskih muzeja, te oni koji će tek biti pronađeni, dobro su došli. I Balen je svojedobno istaknula kako je Baranja često zanemarena, iako vrvi ljepotom i zanimljivostima i zaslužila je da bar dio povijesne građe ostane u njoj.

Ivica GETTO
114 baranjskih arheoloških lokaliteta

Do sada je na području Baranje zabilježeno 114 lokaliteta. Najviše je zabilježeno pretpovijesnih nalazišta (81), antičkih (51) te 50 srednjovjekovnih. Struka tvrdi da je Baranja među najboljim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj, ali od 1945. (uz pokoji izuzetak) nije bila sustavno istraživana. Za Batinu se, primjerice, tvrdi kako je sinonim arheološke znanosti i prava znanstvena priča, što su pokazala već prva probna ispitivanja. Brojni pronalasci iz toga dijela Baranje završili su u poznatim muzejima, poput onih u Berlinu, Meinzu, Beču i Budimpešti. Većina ih je pronađena koncem 19. ili početkom 20. st. Treba podsjetiti i na pronalazak grobnice na mjestu sadašnje nastavno-športske dvorane u Kneževim Vinogradima. Arhitekti su tada isticali kako je pronađeni sklupčani kostur najstariji pronađeni Baranjac.

NASELJE NA 14.000 KVADRATA

O arheološkoj je važnosti Baranje prije nekoliko godina pričala i arhitektica Dženi Los, čija je ekipa na lokalitetu Popova zemlja u blizini Belog Manastira pronašla važne nalaze. Najznačajnije su dvije rimske peći za proizvodnju opeke koje datiraju s kraja 2. i početka 3. st. - jedna veća od 50 te jedna od oko pet četvornih metara. Čvrst je to dokaz da je u blizini bilo veliko naselje, kaže Los. I dok su se ostatci iz rimskog vremena nalazili na prvoj hodnoj površini, nešto dublje su bili nalazi iz neolitičkog razdoblja, starčevačke kulture s prijelazom na sopotsku (oko 4000 g. pr. Kr.). Pronađeno je 27 objekata, a u svakom su bili grobovi s kosturima položenima na bok. Naselje se prostiralo na 14.000 četvornih metara, što je za ono vrijeme bilo prilično veliko. Pronađeno je i mnogo predmeta od keramike, koštanih predmeta (poput igle za šivanje), te dijelovi žrvnja i žrtvenika na malim nogicama. Treba dodati i Troju na Dunavu, pronađenu na brdu kod Batine, te brojne druge lokalitete...

stalni

POSTAV U BUDUĆOJ ZGRADI GRADSKE KNJIŽNICE

Možda ste propustili...

DOSAD JE ODIGRANA 78 PUTA U JEDINSTVENOM AMBIJENTU MALOG BRIJUNA

Kralj Lear u Kazalištu Ulysses 18 godina

SPLITSKO LJETO: PREMIJERA ESHILOVE TRILOGIJE "ORESTIJA"

Imamo novi Olimp i bogove koje zovemo drukčijim imenom

"DOM" UMJETNICE ANE OPALIĆ

Osobna sjećanja na ratove

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U VRHU POTRAŽNJE SU AUTENTIČNOST I SAMOSVOJNOST

Jasna Horvat: Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta

2

KULTURNO-UMJETNIČKI CENTAR VIROVITICA

25 godina plesa, druženja i smijeha

3

OD 20. DO 24. KOLOVOZA

Zadar postaje središte suvremenog plesa na Mediteranu