Usprkos činjenici kako su demografski problemi prisutni u Hrvatskoj još od njezina osamostaljenja, nekako je ova tema tek sada probudila mnogobrojne aktere na nešto ozbiljniji pristup problemima koji su, prema svojoj dubini i obuhvatu sve samo ne jednostavni. Demografski deficit (više od 499 tisuća stanovnika manje 2011., u odnosu na 1991. godinu, prema Popisu stanovništva), koji se povećava iz godine u godinu, ukazuje na sustavno zanemarivanje stanovništva kao najvažnijeg resursa svake zemlje koji, gledajući kvantitativno, a posebno kvalitativno, određuje njezin budući ekonomski razvoj. Dodatan problem javlja se u situaciji kada je zemlja suočena s ekonomskim problemima, pa uz demografski deficit, postoje i brojni drugi ekonomski deficiti, što ostavlja posljedice i na tržište rada koje je odraz ekonomske snage/slabosti zemlje. Usprkos činjenici kako se naše gospodarstvo oporavlja, podatak kako je do kraja 2017. godine prijavljeno više od 250 tisuća otvorenih radnih mjesta, a u isto vrijeme više je od 194 tisuće nezaposlenih osoba, upućuje na ozbiljne strukturne neravnoteže hrvatskog gospodarstva, tržišta rada i obrazovni sustav koji je očito zakazao.

Uz to, nezaposlenost, posebice mladih, nije problem samo dionika tržišta rada, nego društva u cjelini. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj bila je na razini od oko 31 % i uz Italiju (37 %), Španjolsku (44 %) i Grčku (47 %), svrstava nas u zemlje članice EU-a s najvišim stopama nezaposlenosti mladih. Ključ u rješavanju ovih problema leži u što bržim strukturnim reformama koje će biti usmjerene na podizanje produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti poduzeća, a koja onda otvaraju mogućnosti za zaposlenje. Pri tome, radna snaga mora biti kompetentna i sposobna prilagođavati se promjenama. Mladim ljudima nužno je pružiti nadu u bolju budućnost, a to je moguće ako im osiguramo kvalitetne društveno-ekonomske okvire u kojima se mogu razvijati. Obrazovanje je najvažniji impuls koji mora osigurati stjecanje znanja i vještina potrebnih za suvremene izazove i prilagođavanje tim izazovima. Teško je predvidjeti koja će točno kvalifikacija biti presudna u budućnosti, no sigurno je kako svaka obrazovna institucija mora (što hitnije) mijenjati svoje obrasce ponašanja i naoružati mlade alatima, znanjima i sposobnostima za brzu prilagodbu i preuzimanje odgovornosti.

Niz je institucija visokog obrazovanja u zemlji i našoj regiji, a svaka je specifična na svoj način. Budućim je studentima bitno pronaći područje osobnog zanimanja i interesa, ali je svakako preporuka da dobro prouče sve sadržaje koje pojedine institucije nude. Ono što bi trebalo biti pretpostavka kvalitetnog studiranja svakako je visoka razina kvalitete nastavnog kadra, studijskih programa i opreme kojima te institucije raspolažu. Osim toga, ne treba zanemariti ni pitanje tradicije i iskustva. Pri tome, važan segment općeg usavršavanja studenata jest i uključenost u brojne izvannastavne aktivnosti, prije svega one koje su usklađene sa studijskim područjem. Studentske udruge tako omogućuju kvalitetno međusobno druženje, kao i razvijanje znanja i vještina koje su im potrebne da spremniji i konkurentniji iziđu na tržište rada.

Zanimljiv primjer jest upravo Ekonomski fakultet u Osijeku koji u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i nizom ostalih partnerskih institucija organizira dobrovoljne stručne prakse za svoje studente. Cilj praksi je omogućiti studentima primjenu naučenih teorijskih znanja, razvijanje postojećih i dodatnih znanja i vještina, te upoznavanje stvarnoga poslovnoga svijeta. Studentske prakse često su i prvi korak za predstavljanje budućim poslodavcima, a često i dobra prilika za zapošljavanje. Osim toga, poslovni susreti i forumi, gostujuća predavanja, volontiranje, studentski servis, studentske stručne prakse i studentska natjecanja kojima studenti mogu doći u doticaj s gospodarstvom i proširiti svoja znanja, upravo su dostupna na brojnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U konačnici, ne zaboravimo kako svakim daljnjim usavršavanjem smanjujemo mogućnost da uđemo u one crne statistike i imamo veću šansu doći do željenog zaposlenja – visoko obrazovanje nužna je ulaznica u bolju budućnost!