Objavljeno 12. veljače, 2018.
Hrvatska je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka u BDP-u izazvanih prirodnim nepogodama, a zadnja je po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.
Prema podatcima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980. - 2015. u RH iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka. No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta.
U zemljama članicama EEA-a u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka. Za to vrijeme gospodarski gubitci od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA-a iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubitci oko 154 milijarde eura. Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina izazvana toplinskim valovima.
Prema podatcima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu te iznosi između 0,1 posto u 2013. do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a. Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika. Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak.
Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine to pitanje postavio je sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke. Iz MF-a su odgovorili da su nadležni za dio odgovora. Prema strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi, a tek se povremeno posljednjih desetak godina javljaju štete od poplava koje su iznimno velike, no djelovanjem državnih institucija spriječen je niz slučajeva koji su prijetili poplavama velikih razmjera, kaže se u odgovoru MF-a. Važno je uzeti u obzir kako sam nastanak šteta ovisi o klimatskim promjenama na koje nije moguće utjecati. Te se štete mogu jednim dijelom kontrolirati, ali ne i u slučajevima velikih katastrofa kao što su požari i slično, dodaje se.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) poslalo je odgovor na tri i pol kartice u kojemu se uglavnom nabrajaju zakonski paragrafi i navode upravne definicije. Za dodatne informacije uputili su nas na “Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalnog foruma za razmjenu mišljenja....” Posjet stranici www.platforma.hr, koja je, čini se, podignuta 2013. godine, otkriva da su se na forumu ukupno upisala 44 posjetitelja, koja su ostavila ukupno 0 postova.
Ne može se reći kako RH ima slabu zaštitu od elementarnih nepogoda, nego je potrebno konstatirati kako se u budućnosti mora u još većem obujmu voditi mjerama preventive što je nužno jasno definirati radilo se to o poljoprivredi, poplavama ili požarima, kaže se u odgovoru MF-a.
Iz Hrvatskog ureda za osiguranje ističu da prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u EU-u iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko 40 eura. U ukupno zaračunanoj brutopremiji u Hrvatskoj za 2017., osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje sa 6,81 posto, dok u strukturi likvidiranih šteta osiguranje od požara i elementarnih šteta iznosi 4,09 posto. I.Lučić/H
BEZ OBVEZNOG OSIGURANJA IMOVINE
Iz MF-a kažu da ne postoji obvezno osiguranje imovine, što rezultira velikim brojem prijava šteta poljoprivrednika koji nisu osigurani. Štete se broje u milijardama kuna i one su mogle biti spriječene u smislu gubitaka poduzetnika da su se osigurali. U MF-u smatraju da bi bilo “nužno voditi se načelom u kojemu bi država za isplatu bilo kakvih poticaja trebala zatražiti obvezno osiguranje svakog pojedinačnog poljoprivrednika.” Tada bi država mogla odrediti primjerene iznose (postotke) subvencioniranja premija osiguranja što je konkretno pitanje za nadležno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kažu. Studije Insurance Europe ukazuju kako je u zemljama gdje je visok postotak osigurane imovine utjecaj katastrofa na BDP manji i oporavak je puno brži.
0,2
posto hrvatskog BDP-a godišnje su prosječne štete bile u razdoblju od 1980. do 2015.