Prvi put nakon dugo vremena provedeno je u Hrvatskoj istraživanje o jednom manjem dijelu neslužbenog gospodarstva ili sive ekonomije na temelju potrošnje kućanstava, koje pokazuje kako se godišnje u kućanstvima utroši 298 milijuna eura ili 0,69 posto hrvatskog BDP-a bez izdanih računa.

U prosjeku tako jedno hrvatsko kućanstvo godišnje na različite usluge utroši oko 200 eura za koje ne dobije izdan račun, a najviše prilikom plaćanja u gotovini za obavljene usluge pomoći i popravaka u kući.

Inače, procjene udjela sive ekonomije u Hrvatskoj, napominje se i u ovom istraživanju, zbog različite metodologije i nedostatka podataka, kretale su se proteklih dvadesetak godina od deset do 30 posto BDP-a.

Istraživanje je provelo troje znanstvenika Ekonomskog instituta u Zagrebu - Bruno Škrinjarić, Vedran Recher i Jelena Budak, a objavljeno je u publikaciji Croatian Economic Survey, na engleskom jeziku, pod nazivom “Consumption in the Dark: Estimating Unrecorded Expenditures of Households in Croatia”.

Istraživači su se u svom istraživanju, koje je obradio i Tportal, usmjerili na potrošnju kućanstava polazeći od toga da se potencijalno najviše neevidentiranog plaćanja bez računa događa prilikom plaćanja u gotovini. Anketu su proveli među 500 kućanstava, ali su ju kombinirali s rezultatima službene ankete o potrošnji Državnog zavoda za statistiku.

Građani gotovinom najviše plaćaju usluge pomoći u kućanstvu (sto posto), popravke u kući (99 posto), frizerske, kozmetičke i slične usluge (95 posto), lokalni gradski prijevoz (94 posto), poštanske usluge (92 posto) te ugostiteljske usluge (91 posto). Većinu tih usluga, navodi se u istraživanju, pružaju male i mikrotvrtke ili obrti koji ne omogućavaju bezgotovinsko plaćanje ili čak nisu ni prijavljeni te je novac ispod stola i jedini način na koji mogu naplatiti svoj rad. Tportal ističe kao zanimljivost to što u čak 60 posto slučajeva građani kupnju automobila plaćaju gotovinom.

Gotovinom se najmanje (manje od četvrtine slučajeva) plaćaju usluge poput boravka u hotelima i apartmanima. Također i kupnja kućanske opreme, odjeće i obuće te organizirana putovanja, što se u 70 posto slučajeva plaća karticama. Elektronička plaćanja, odnosno trajne naloge, građani koriste u 40 posto slučajeva, najviše za plaćanje komunalnih i telekomunikacijskih troškova te plaćanja zdravstvenog osiguranja.

Prilikom gotovinskog plaćanja najviše se obavljenih usluga plati bez izdanog računa - 60 posto - prilikom pružanja usluga pomoći u kući, čuvanja djece i slično te kod usluga popravaka u kući (45 posto). Bez službene evidencije prođe i 28 posto izdataka za pružanje rekreativnih i sportskih usluga, dok se bez izdanog računa obavi i jedna četvrtina tzv. paramedicinskih usluga - poput masaže ili alternativne medicine. Nešto manje - 22 posto - plaćene stanarine također se obavlja na crno, a kozmetičke, frizerske i slične usluge u 19 posto slučajeva.